Značajni datumi

Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine, kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. Svake godine se raznim događajima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet.

Evropska sedmica prevencije raka grlića materice se obilježava u cilju podizanja svijesti žena o raku grlića materice i načinima prevencije.  Prva Evropska sedmica obilježena je 2007.godine posle intervencije Interesne grupe za rak grlića materice kada je Savjet Evrope donio preporuke o započinjanju Kampanje i obilježavanju Evropske sedmice prevencije raka grlića materice. Ovom sedmicom prenosimo poruku o značaju dostupnih mjera prevencije u našoj zemlji, u cilju spriječavanja oboljevanja i umiranja od raka grlića materice.

Lepra je hronična zarazna bolest, koja se naziva još i guba, te Hansenova bolest. Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potiče iz 600-te godine prije Nove ere. Ako se ne liječi, bolest možže uzrokovati ošštećenje žživaca koje dovodi do miššićne slabosti i atrofije, te trajne invalidnosti. Prema podacima Svjetske zdrastvene organizacije u 2010. godini u svijetu je registrirano 228.474 novih slučajeva. Od 1995. godine Svjetska zdravstvena organizacija osigurava besplatne lijekove svim oboljelima u svijetu. Bitno je ššto ranije dijagnosticirati oboljele i provesti terapiju da se izbjegne razvoj invalidnosti. Smatra se da je lepra iskorijenjena ako je stopa prevalencije manja od 1 slučaja na 10 000 osoba. U Evropi je lepra iskorijenjena.

Svake godine, širom svijeta 31.05. se obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Ovo je međunarodno značajan datum, kada sve zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mobiliziraju sve relevatne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija usmjerenih na prevenciju pušenja kao vodeće bolesti ovisnosti, te jačanja dostupnosti programa odvikavanja i prestanka pušenja. Kako potrošnja duhana ima zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice na razvoj cijele zajednice, SZO i partnerske međunarodne organizacije su ujedinjeni u naporima efikasnih internacionalnih mehanizama kontrole duhana.

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day), obilježava se svakog 4. februara kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju. Kampanju vodi Svjetska zdravstvena organizacija zajedno sa Internacionalnom unijom protiv raka (International Union Against Cancer – UICC) koja je globalni konzorcij sastavljen od preko 280 organizacija, koje djeluju u preko 90 država svijeta i bore se protiv raka. Obilježavanje Međunarodnog dana oboljelih od raka ima za cilj da ohrabri uticajne pojedince i članove UICC organizacija da učine problem bolesti raka političkim prioritetom.

Međunarodni dan života dan je kojim se naglašava vrijednost i potiče na zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti.

Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11.februara. Ovaj svjetski dan utemeljio je papa Ivan Pavao II. posebnim pismom datiranim 13. maja 1992. i naslovljenim na kardinala Fiorenza Angelinija, predstojnika Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih radnika, a kao cilj toga Dana naznačena je želja da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena briga.

Dan seksualne i reproduktivne svijesti se obilježava sa ciljem da se unaprijedi i promoviše seksualno i reproduktivno pravo, zdravlje i usluge za sve (žene i muškarce), a posebno za najranjivije grupe i mlade ljude. Mladi ljudi imaju pravo, kao seksualna bića, svugdje u svijetu, bez obzira na spol, religiju, boju, seksualnu orijentaciju, mentalno ili fizičko stanje da  znaju o seksu, kontracepciji, SPB/HIV-u, svojim pravima, pravu na korištenje zdravstvene zaštite, koja treba da je dostupna, povjerljiva, dobrog kvaliteta i u kojoj se ophode s poštovanjem prema njima.

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day), obilježava se svakog 4.februara kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju. Kampanju vodi Svjetska zdravstvena organizacija zajedno sa Internacionalnom unijom protiv raka (International Union Against Cancer – UICC) koja je globalni konzorcij sastavljen od preko 280 organizacija, koje djeluju u preko 90 država svijeta i bore se protiv raka. Obilježavanje Međunarodnog dana oboljelih od raka ima za cilj da ohrabri uticajne pojedince i članove UICC organizacija da učine problem bolesti raka političkim prioritetom.

Zadnji dan mjeseca februara u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan oboljelih od rijetkih bolesti. Njegov cilj je podizanje svijesti javnosti o rijetkim bolestima, te o njihovom utjecaju na život oboljelih i njihovih porodica. Rijetke bolesti su one od kojih oboli manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika. Hronične su, progresivne i nerijetko vode u smrt. Tačan podatak o broju oboljelih u BiH ne postoji, jer nikada nije sačinjen registar rijetkih bolesti.

Prevencija karcinoma je jedan od najvećih izazova s kojom se suočavala medicina u prošlom stoljeću. Porastom zagađenja okoliša i kontaminiranjem hrane i vode, vjerovatnost oboljenja od karcinoma je dramatično porasla.  Teški metali kao i herbicidi, pesticidi, mikotoksini i drugi, imaju sposobnost da budu uzročnici karcinoma.Najrašireniji kancerogen je nitrozamin, a veliku opasnost predstavljaju lijekovi, aditivi i brojne druge toksične supstance.

Ideju o utemeljenju Svjetskog dana bubrega dao je Joel Koppel, utemeljitelj Međunarodne federacije fondacija za bubrege (International Federation of Kidney Foundations – IFKF). Od bolesti bubrega u svijetu boluje više od 500 milijuna ljudi, što znači da svaka deseta odrasla osoba ima neku od bolesti bubrega. Oko 1,5 milon ljudi u svijetu živi zahvaljujući umjetnom nadomještanju bubrežne funkcije (dijaliza), a na presađivanje bubrega u prosjeku se čeka oko 7 godina. Svjetski dan bubrega bio je odgovor na neophodnu potrebu da se energija i motiviranost zdravstvenih profesionalaca koji se bave bolestima bubrega, njihovih saradnika, prijatelja, bubrežnih bolesnika i njihovih rođaka, usmjeri na podizanje svijesti javnosti o problematici bubrežnih bolesti, što je ujedno i prvi korak u njihovoj prevenciji. Prvi Svjetski dan bubrega obilježen je 7.marta 2006.godine, kao zajednički pothvat Međunarodne federacije fondacija za bubrege i Svjetskog nefrološkog udruženja (International Society of Nephrology – ISN). Udruženja za bubrege u 45 zemalja s mnogo entuzijazma prihvatila su ideju o Svjetskom danu bubrega i tim povodom organizirali prigodne zdravstvene skupove, dobrotvorne priredbe, javna predavanja i konferencije za novinare.

Prvi međunarodni dan vezan uz oralno zdravlje obilježen je 1994.godine, kada je Svjetski dan zdravlja bio posvećen oralnom zdravlju. Svjetska stomatološka federacija – FDI (Federation Dentaire Internationale) uspostavila je Svjetski dan oralnog zdravlja 20.marta, kako bi podržao poboljšanje oralnog zdravlja širom svijeta. Datum je odabran u čast rođendana osnivača FDI-a dr. Charlesa Gordona, ali i u znak sjećanja na obilježavanje godišnjice Svjetske zdravstvene organizacije – međunarodne konferencije o primarnom zdravstvu u Alma Ati, održane toga dana 1978. godine. Ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije u oblasti oralnog zdravlja su:

• Promovisati zdrav način života i umanjiti rizične faktore koji utiču na oralno zdravlje;

• Razviti i proširiti oralno zdravstveni sistem, unaprijediti njegov rezultat, zainteresirati ljude i pozvati ih na oralnu čistoću;

• Uključiti oralno zdravlje u nacionalne zdravstvene programe i promovisati oralno zdravlje kao efikasan faktor za razvoj društva.

Svjetski dan posvećen osobama sa Down-ovim sindromom se obilježava 21.marta. Down Syndrome International (DSI) je službeno odredio 21.mart kao Svjetski dan sindroma Down (WDSD). Datum je izabran kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21.hromosoma.

Istorija Međunarodnog dana osoba s invaliditetom potječe iz davne 1956. godine. U rudniku uglja Bois du Casier u Belgiji planuo je požar u kojem su stradala 262 rudara. Ta se nesreća pamti kao rudarska nesreća s najvećim brojem ljudskih žrtava u nekom rudniku uglja. U spomen na taj događaj određeno je i obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koje ima za cilj postizanje boljeg razumijevanja problema invaliditeta u široj društvenoj zajednici te ostvarenja svih prava koje osobe s invaliditetom imaju, kao i njihove potpune uključenosti u društvo u kojem žive.  Svake se godine dan se obilježava drugom temom. 

Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta  širom planete, i to od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donijela odluku da dan proljećne ravnodnevnice na sjevernoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama. Cilj je bio da se ukaže na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovječanstva. Šume doprinose ravnoteži kisika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, štita riječna područja i izvorišta voda. Šume utječu na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune.One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje – prostiru se na oko četiri milijarde hektara.

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22.marta. Opća skupština UN je rezolucijom od 22. februara 1993. odlučila da se 22. mart svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, širom svijeta, posebno skrene pažnju na probleme vezane za vodu i vodne resurse.  Prema podacima UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi- ključnog faktora za dobro zdravlje. Stoga je, da bi se još više istakla važnost brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno desetljećem voda pod geslom “Voda za život”. Svrha je smanjiti broj ljudi koji nemaju pristup zdravoj vodi za piće ili si je ne mogu priuštiti, kao i onih koji nemaju pristup osnovnim sanitarijama.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze se obilježava svake godine 24.marta. Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i drugih plućnih bolesti (IUATLD) predložila je da se 24.mart zvanično proglasi Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze.  Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i mnoge druge organizacije pridružile su se Međunarodnoj uniji za borbu protiv tuberkuloze i drugih plućnih bolesti 1996. Godine, kako bi povećale značaj proslavljanja Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze.

Svjetski dan borbe protiv malarije obilježava se svake godine 25. travnja, a slogan mu je „Investirajte u budućnost. Pobijedite malariju“. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije od malarije godišnje oboli više od 200 milijuna osoba, a od posljedica bolesti umre oko 660 000, većinom djeca dobi do 5 godina u sub-saharskoj Africi. Otprilike polovica svjetskog stanovništva u 97 zemalja izložena je riziku od malarije, a najviše su pogođena najsiromašnija područja tropskih zemalja, posebice u Africi (subsaharska područja) i Aziji. Malarija je zarazna bolest čiji je uzročnik parazit Plasmodium (5 vrsta plazmodija), a na čovjeka se prenosi ubodom ženke zaraženog komarca Anophelesa. Unijet u tijelo, parazit se umnožava u jetri, nakon čega inficira crvene krvne stanice. Bolest može, ako se ne liječi, uzrokovati ozbiljne komplikacije, pa i smrt.

Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije – Akcija Purple Day (Ljubičasti dan) obilježava se 26. marta. Pokrenula ju je Cassidy Megan 2008. godine uz pomoć Nacionalne organizacije za epilepsiju, a s ciljem jačanja svijesti javnosti o toj bolesti. Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti – povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Smatra se da u svijetu više od 50 miliona ljudi boluje od epilepsije koja je još uvijek nedovoljno poznata. U Evropi od epilepsije boluje šest miliona ljudi, a svake se godine dijagnosticira 300.000 novih slučajeva bolesti. Uz pravilno liječenje najčešće hronične neurološke bolesti do 70% osoba s epilepsijom uopće ne bi imalo napade, a 40% oboljelih u Europi ne prima takvo liječenje.

Prvi april se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv alkoholizma. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholizam se definira kao bolest pojedinca koji prekomjerno i redovito pije alkoholna pića, uslijed čega se javljaju alkoholna oštećenja psihičkog ili fizičkog zdravlja, ali i ekonomski i socijalni poremećaji. Alkoholizam predstavlja najčešću bolest ovisnosti, koja može obuhvatati oba spola, u svakoj životnoj dobi. Bosna i Hercegovina zbog postratnih i tranzicijskih problema, nažalost, vrlo malo pažnje posvećuje borbi protiv alkoholizma. Stopa alkoholizma je veoma visoka u općoj populaciji i kreće se od 12,5% do 13,5 posto i predstavlja globalni svjetski problem sa enormnim ekonomskim, ličnim, porodičnim i javnozdravstvenim posljedicama. 

OUN je na svojoj 62. sjednici 21. januara 2008. godine donijela odluku da se 2. april proglasi Danom svjesnosti o postojanju autizma. Na taj način se želi pridonijeti boljem razumijevanju ovog složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života. Autizam je biološki poremećaj mozga koji oštećuje komunikaciju i društvene vještine, a autisti se opisuju kao osobe koje su u svom svijetu. Tim poremećajem pogođeni su deseci milioni ljudi širom svijeta. Rano otkrivanje može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost, međutim, zasada nema lijeka. Svjetski dan svjesnosti o autizmu poziv je na akciju da se autističnoj djeci i osobama omogući potpun i smislen život.

Svjetski dan zdravlja (World Health Day) slavi se 7.aprila svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948.godine. Odlukom skupštine 7.april određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine. Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na dan 7. aprila, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.

Svjetski dan borbe protiv neurodegenerativnog oboljenja – Parkinsonove bolesti obilježava se 11.aprila. Obilježavanjem se želi podići svijest javnosti o ovoj hroničnoj neurodegenerativnoj bolesti, koja je treći najučestaliji neurološki poremećaj u ljudi. U svijetu je od Parkinsonove bolesti oboljelo 6,6 miliona ljudi, bolesti koja nije smrtonosna, ali se ne može u potpunosti izliječiti.

Međunarodni dan hemofilije (World Hemophilia Day)  se obilježava od strane organizacija osoba sa hemofilijom širom svijeta i pruža im priliku za poboljšanje svijesti o hemofiliji.

Svjetski dan hemofilije obilježava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17.april u čast osnivača ove organizacije Franka Schnabela, koji je rođen na taj dan. Vizija Svjetske federacije hemofilije pod nazivom „Tretman za sve“ podrazumijeva da sve osobe sa poremećajima krvarenja trebaju pristup adekvatnoj brizi i tretmanu.

Hemofilija je sklonost krvarenju, vrsta hemoragične dijateze koja se najčešće recesivno nasljeđuje.Od klasične hemofilije obolijevaju gotovo isključivo muškarci, dok su žene konduktori (tj. prenose bolest na svoje sinove). Samo u izuzetnim slučajevima i žene mogu oboljeti ukoliko je otac hemofiličar, a majka konduktor.

Svakog aprila se u cilju smanjenja nivoa buke kojem je izloženo stanovništvo obilježava Međunarodni dan zaštite od buke.  Buka na čovjeka djeluje direktno i indirektno oštećujući njegovo zdravlje, izazivajući umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san. Treba napomenuti da postoje individualne razlike reakcije na buku ovisno o nivou i frekvenciji buke i dužini izloženosti,  te one mogu biti od blagih i prolaznih do trajnih oštećenja.

Dan planete Zemlje (Earth Day) obilježava se 22.aprila u više od 150 zemalja širom svijeta.

Dan Zemlje je godišnja manifestacija kojom se želi skrenuti pažnja čitave svjetske javnosti na opasnost koja prijeti životu na planeti Zemlji.  Ovim se danom želi pomoći čovjeku da ponovo uspostavi kontakt sa prirodom. Dan planete Zemlje Ujedinjene nacije su proglasile za dan posvećen borbi protiv ugrožavanja životne sredine. Riječ je o najvećem opšte prihvaćenom prazniku na nacionalnom i globalnom planu u kome prosječno svake godine učestvuje pola milijarde ljudi.

Treća sedmica aprila – Evropska sedmica imunizacije

Sedmica imunizacije je inicijativa koja je koordinirana od strane Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, u saradnji sa zemljama članicama i partnerima, sa idejom da se pažnja opće javnosti i zdravstvenih djelatnika usmjeri na značaj i neophodnost imunizacije. Osnovni cilj ovih aktivnosti je povećati svijest o potrebi i pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

Četvrta sedmica aprila – Sedmica prevencije povreda u saobraćaju

Globalna inicijativa obilježavanja nedjelje Ujedinjenih nacija ima za cilj podsticanje vlada i cijelog društva na inicijative i hitno preduzimanje mjera po pitanju bezbjednosti u saobraćaju. Nedjelja prevencije povreda u saobraćaju se obilježava svake godine u četvrtoj sedmici mjeseca aprila.

Međunarodna organizacija rada (ILO) proglasila je 28.april Svjetskim danom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Od 1996.godine se ovaj dan u 120 zemalja svijeta obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na poginule radnike pod motom „Sjetimo se mrtvih, borimo se za žive“.  Poseban naglasak se stavlja na prevenciju bolesti i ozljeda na radu. Međunarodna organizacija rada i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko dva miliona radnika, uz 260 miliona povreda na radu, te vrlo velikog broja slučajeva profesionalne bolesti.

U cijelom se svijetu Svjetski dan astme obilježava 4.maja u organizaciji Globalne inicijative za astmu (GINA), s ciljem podizanja svijesti o astmi i poboljšanja zdravstvene zaštite oboljelih od  astme širom svijeta. Svake godine GINA odabere temu i organizuje pripremu i distribuciju World Asthma Day materijala i resursa. Svjetski dan astme, aktivnosti su koje se organizuju u svakoj zemlji od strane zdravstvenih radnika, nastavnika i pripadnika javnosti koji žele smanjiti teret astme.  Prvi Svjetski dan Astme, 1998., proslavljen je u više od 35 zemalja, a danas je postao jedan od najvažnijih dana  kojim se podiže svijest i obrazovanje o ovoj bolesti.

Međunarodni dan babica 5.maj, ustanovila je 1992. godine Internacionalna konfederacija babica. Prema određenim podacima, 1900. godine u Berlinu je održana konferencija kojoj je prisustvovalo preko 1000 babica, što je značajno sa aspekta vremenskog perioda u kojem  nije bilo telefona, kompjutera, kreditnih kartica, aviona i drugih sredstava komunikacije. Grupa babica iz Evrope, uglavnom iz Antverpena u Belgiji, inicirala je 1919.godine formiranje Internacionalne konfederacije babica /ICM/. Danas ICM ima više od 90 članica iz preko 80 zemalja. Međunarodni dan babica je podrška babicama svijeta da slave babičanstvo kao profesiju.

Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je Henri Dunant.Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Međunarodni komitet Crvenog križa BiH organizatori su akcija u povodu 8.maja, Svjetskog dana Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Nedelje Crvenog križa (od 8. do 15. maja). Međunarodni pokret CK/CP čini Međunarodni odbor CK, koji je osnivačko tijelo CK. Međunarodni odbor neutralan je posrednik u oružanim sukobima i nemirima, te pokušava na temelju Ženevskih konvencija pružiti zaštitu i pomoć žrtvama međunarodnih i građanskih ratova i unutrašnjih nemira, a organizuje i bolnice na otvorenom. Djelatnost mu dolazi do izražaja najviše u periodu ratnih dejstava i elementarnih nepogoda.

Svake godine najmanje 1,9 miliona ljudi širom svijeta umire od posljedica fizičke neaktivnosti.  Najmanje 30 minuta redovne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, 5 puta sedmično, smanjuje rizik od nekoliko hroničnih nezaraznih bolesti. Veća aktivnost ima i više koristi.  Fizička neaktivnost je nezavisni faktor rizika za nastanak nezaraznih bolesti na koji može da se utiče.  Širom svijeta, do 2015.godine, predviđa se povećanje smrtnih slučajeva od hroničnih nezaraznih bolesti za 17%, ukoliko se ne preduzmu aktivnosti i ne utiče na uzroke. Svjetska zdravstvena organizacija je na čelu međunarodnih razvoja u promociji fizičke aktivnosti pružajući podršku zemljama članicama u jačanju politike i omogućavajući dijalog između kreatora politike, zdravstvenih eksperata, privatnog sektora, nevladinih organizacija i medija. U 2004.godini usvojena je Globalna strategija o ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlju, koja ima za cilj da unaprijedi javno zdravlje putem pravilne ishrane i fizičke aktivnosti.

Svake godine medicinske sestre cijelog svijeta obilježavaju 12.maj, u spomen na rođendan Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva, koja je polovicom 19. stoljeća inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih, te davne 1860. godine u Londonu otvorila prvu školu za medicinske sestre. Svake se godine na ovaj dan zdravstveni profesionalci i javnost osvrnu na rad i ulogu medicinske setre u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi, čija  zdravstvena zaštita je nezamisliva bez medicinskih sestara.

Međunarodni dan akcije za klimu se obilježava u više od 170 zemalja svijeta. Termin klimatske promene koristimo kada govorimo o promjenama u klimi koje se događaju od početka dvadesetog vijeka. Promjene koje su registrovane prethodnih, kao i one koje se predviđaju za narednih 80 godina smatraju se da su nastale kao rezultat čovjekovih aktivnosti, a ne kao posljedica prirodnih promjena u atmosferi.

Učestalost javljanja raka kože, melanoma i ne-melanomskih malignih tumora je u porastu posljednjih 30 godina svuda u svijetu.  Procjena je da od malignog melanoma oboli oko 54 000 ljudi u Evropi i 130 000 u svijetu. Svake godine oko 37 000 ljudi širom planete umre od malignog melanoma. Broj novih slučajeva raste za 3 – 7 % procenata svake godine. Euromelanom je panevropska, humanitarna, preventivna kampanja protiv raka kože koju organizuju dermatolozi. Ova kampanja daje šansu stanovništvu da jednog dana u godini ima besplatne dermatološke skrining preglede za rak kože.

Međunarodni dan porodice obilježava se svake godine 15.maja u cijelom svijetu. Generalna skupština UN-a  je 20. septembra 1993. donijela rezoluciju 47/237 kojom se utvrđuje ovaj dan kao Međunarodni dan porodice. Cilj obilježavanja ovog dana je da se podigne svjesnost o važnosti porodice, te potakne javnost na pružanje podrške porodicama koje su suočene sa problemima u ekonomskom, društvenom i kulturnom smislu.

Međunarodni dan borbe protiv homofobije (eng. International Day Against Homophobia and Transphobia, IDAHO) obilježava se u više od 50 zemalja u svijetu i službeno je priznat od strane Europske unije, Meksika, Kostarike i dr. Ima za cilj koordinirati međunarodne događaje kojima bi se postiglo poštivanje lezbijki i homoseksualaca u svijetu. Za razliku od LGBT Pride dana, na kojima se ističe ponos nečijom seksualnosti i odbijanjem da se srami od nje, na Međunarodni dan borbe protiv homofobije ističe se da je homofobija štetna i mora biti razorena u svojoj logici i protiv nje se treba otvoreno boriti. Kao dan kojim se obilježava Međunarodni dan borbe protiv homofobije izabran je 17. maj, jer je homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 17. maja 1992.

Svjetski dan hepatitisa obilježava se 19. maja, a inicijativu za zajedničko obilježavanje ovog dana na svjetskoj razini pokrenula je nova asocijacija – Svjetsko udruženje za hepatitis (World Hepatitis Alliance – WHA) koja okuplja udruženja pacijenata s bolestima jetre iz cijelog svijeta s ciljem buđenja svijesti po pitanju hroničnog virusnog hepatitisa B i C. Oko 500 miliona ljudi boluje od hepatitisa B ili C, a da većina zaraženih ljudi toga uopšte nije svjesna. Svake godine premine 1,5 miliona ljudi od posljedica hepatitisa B ili C. Hepatitis C je 10 puta, a hepatitis B 100 puta zarazniji od virusa HIV-a. Ako se ne tretiraju na odgovarajući način, hepatitis B i C mogu izazvati cirozu jetre, rak jetre, zatajenje jetre i konačno smrt.

Projekt Evropskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) “Zdravi grad” dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojem je cilj postaviti zdravlje pri samom vrhu dnevnog reda političkih faktora u evropskim gradovima i promicati sveobuhvatne lokalne strategije za zdravlje i održivi razvoj zasnovane na principima i dugoročnim ciljevima strategija “Zdravlje za sve za 21. stoljeće” i “Lokalni dnevni red za 21. stoljeće”. Projekt “Zdravi grad” afirmiše holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se bolje zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradovima. Regionalni ured za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je projekt “Zdravi grad” 1987.godine s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Evrope te potakne i omogući direktnu saradnju među njima bez barijera političkih granica. U Evropi danas postoji preko 90 projektnih gradova okupljenih oko provođenja pete faze evropskog projekta “Zdravi grad” Svjetske zdravstvene organizacije tridesetak nacionalnih mreža “Zdravih gradova” (Austrija, Belgija – Flamanska i Valonska, Bosna i Hercegovina, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Kazahstan, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Ruska federacija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, Ukrajina i mreža Velike Britanije) s preko 1500 učlanjenih gradova, a projekt se proširio i na Australiju, SAD, Kanadu, zemlje Bliskog i Dalekog Istoka, tako da je u globalnu mrežu uključeno oko 3000 gradova.

Ujedinjeni narodi su proglasili ovaj datum Međunarodnim danom biološke raznolikosti (ili Međunarodnim danom bioraznolikosti) i to je međunarodni dan za promociju svih pitanja koja se tiču bioraznolikosti (biodiverziteta). Danas se ovaj dan u cijelom svijetu obilježava 22. maja. Od dana kada je Drugo Vijeće Generalne skupštine UN-a 1993. proglasilo ovaj datum Međunarodnim danom bioraznolikosti pa sve do 2000. ovaj se dan obilježavao 29. Decembra, kako bi se slavio dan kada je stupila na snagu Konvencija o biološkoj raznolikosti. Međutim, 20.decembra 2000. donesena je odluka da se ovaj dan počne obilježavati 22. maja, što je datum usvajanja Konvencije (1992.) na konferenciji Earth Summit, održanoj u Riu, a djelomično i zato da se izbjegnu brojni praznici koji se inače obilježavaju krajem decembra.

Raznim događajima širom Evrope godišnje se obilježava Europski dan parkova. Ovaj datum odabran je kao sjećanje na “postanak” prvih europskih nacionalnih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj, proglašenih 24. maja 1909. godine. Ova internacionalna inicijativa pokrenuta je zbog promocije ciljeva i rada nacionalnih parkova, parkova prirode, rezervata biosfere i Natura 2000 lokaliteta. Parkovi su pozvani interpretirati temu po želji. Događanja i aktivnosti mogu se održavati sa  temama kao što su: zaštita staništa i vrsta, Natura 2000, uloga lokalne zajednice, volonterski rad, značenje turizma i poljoprivrede (stočarstva), te lokalni ekonomski razvoj.

Međunarodni dan sporta, obilježava se kao velika svjetska sportska manifestacija u kojoj se gradovi iz različitih država natječu ko će atraktivnijim i bogatijim programom privući veći broj sudionika. Tog se dana pozivaju građani svih dobnih uzrasta na dobrovoljno učešće u nekoj tjelesnoj aktivnosti, na vježbanje, igranje, sportsko natjecanje, sportski trening ili nastavu tjelesnog odgoja, s minimalnim trajanjem od 15 minuta. Obilježavanje ovog velikog sportskog dana prilika za bavljenje sportom i sportsku rekreaciju kojom građani diljem svijeta iskazuju svoj pozitivni stav prema tjelesnom vježbanju, aktivnom i zdravom načinu života.

Od 27. maja 2009.godine, prema inicijativi MSIF (Multiple Sclerosis International Federation) po prvi put u svijetu se obilježava Svjetski dan multiple skleroze, kao globalnom problemu sa ciljem pomoći u rješavanju problema oboljelih pravovremenim početkom liječenja odmah nakon što je bolest dijagnosticirana. Ranim početkom liječenja ostvaruju se najbolji rezultati za pacijenta.

Cilj održavanja Svjetskog dana multiple skleroze je povezivanje ljudi, grupa i organizacija u pokret na međunarodnom nivou sa sudjelovanjem u događajima i aktivnostima kako bi se podigla svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu, skupila sredstva koja će pomoći organizaciju svih aktivnosti pokreta i udruženja pacijenata te uputio poziv na veću suradnju u istraživanju multiple skleroze na međunarodnom nivou. U svijetu postoji oko 2.000.000 ljudi koji boluju od multiple skleroze i s punim pravom možemo reći da se radi o globalnom problemu. Multipla skleroza najčešća je kronična demijelinizacijska bolest, većinom se pojavljuje u mlađih osoba između 20.i 40. godine života i uzrok bolesti nije poznat. Smatra se da multipla skleroza nastaje kao rezultat međudjelovanja genskih i faktora okoline, odnosno bolest nastaje kod osoba koje imaju nasljednu sklonost za bolest, ali i djelovanjem nekog vanjskog faktora. Osobe koje boluju od multiple skleroze često se susreću s brojnim kliničkim simptomima koji smanjuju kvalitetan i normalan život oboljelih, kao što su pareza, plegija, spastičnost, trnci, ataksija, intencijski tremor, urgentna inkontinencija, konstipacija, retencija mokrenja, oštećenje seksualnih funkcija itd.

S ciljem suzbijanja pušenja kao glavnog faktora rizika za nastanak niza bolesti i prijevremenog umiranja, a koji se može izbjeći, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 31.maj Svjetskim danom nepušenja. Svake godine, taj dan je širom svijeta posvećen različitim preventivnim aktivnostima. Svjetska zdravstvena organizacija je ubrzo nakon objave izvještaja američke zdravstvene službe o štetnosti pušenja po zdravlje 1964.godine započela prve aktivnosti na području borbe protiv pušenja. 1986. godine na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini usvaja se rezolucija pod nazivom “Pušenje ili zdravlje” pozivajući zemlje članice da razrade nacionalnu strategiju borbe protiv pušenja. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je pušenje  i dalje glavni preventabilini uzrok smrti u svijetu, te da svakih 8 sekundi u svijetu umire 1 osoba od štetnih posljedica konzumiranja duhana.

U svijetu se obilježava Međunarodni dan djeteta, čiji je cilj da podsjeti i senzibiliše javnost o potrebi zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. 20. novembra 1989. je na Glavnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena Konvencija o pravima djeteta koja sadrži univerzalne standarde koje država stranka Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratifikovala) mora garantovatisvakom djetetu. U Konvenciji se govori, prije svega, o obavezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obavezama brojnih društvenih činilaca u vezi zaštite djeteta.

Prvi Svjetski dan mlijeka održan je 2001. godine i proširio se mnogim zemljama koje sudjeluju u obilježavanja, a svake ih je godine sve više. Dan omogućuje fokusiranje pažnje na mlijeko i javne aktivnosti vezane uz mlijeko i mliječnu industriju. Dodatnu važnost ovaj Dan ima u organizaciji individualnih nacionalnih obilježavanja kako bi se pokazalo da je mlijeko globalna hrana. Obilježavanje je započeo FAO u svrhu određivanja specijalnog dana koji će obilježiti sve aspekte mlijeka. Tako je odabran 01. juni kao broj zemalja koje su već obilježavale nacionalni mliječni dan u ove dane.

UN je 1983. godine, 4. juna proglasio Međunarodnim danom djece žrtava nasilja. Međunarodni dan nedužne djece žrtava agresije obilježava se svake godine 4. juna, kako bismo se podsjetili da mnoga djeca pate zbog različitih oblika zlostavljanja. Taj dan također naglašava važnost zaštite prava djece i međunarodne borbe protiv nasilja nad djecom. Podsjetimo se da mnoga djeca pate zbog različitih vidova zlostavljanja. Potrebno je senzibilirati javnost o potrebi zaštite djece od nasilja i raznih oblika diskriminacije. Nasilje često zna biti i prikriveno i događa se ne samo u obitelji, već i u školama i na dječjim igralištima. Nasilje nad djecom javlja se u različitim oblicima – zanemarivanje djeteta, fizičko zlostavljanje, psihičko nasilje, seksualno iskorištavanje, nasilje putem interneta, pri čemu je veliki problem što se ono često ne prepoznaje na vrijeme pa izostaje odgovarajuća reakcija nadležnih, kako u dijelu podrške i pomoći djetetu tako i u dijelu utvrđivanja odgovornosti počinitelja.

 Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se svake godine 5.juna u više od 100 zemalja. Cilj je uputiti najširu javnost na problem koji je od najvećeg značaja za globalno zdravlje. Međunarodni dan životne sredine, koji se smatra jednim od najvažnijih događaja koji se tiču zaštite prirode, obilježava se svake godine 5. juna u više od 100 zemalja. Ovaj dan je Generalna skupština UN uspostavila 1972.da bi označila otvaranje Stokholmske konferencije o životnoj sredini, obilježava se u Međunarodnoj godini pustinja i dezertifikacije i u 10. godini od usvajanja Konvencije UN o borbi protiv dezertifikacije.

Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, 9. juna, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da su hronična stanja kao što su srčane bolesti ili moždani udar postala glavni uzrok smrti na globalnom nivou, što je bazirano na podacima iz 193 zemlje članice.

Definiciju dobrovoljnog darivanja krvi odredila je Međunarodno udruženje transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta.  Prvi Svjetski dan davalaca krvi obilježen je 14.juna, 2004. godine, a u junu 2005., na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije ministri zdravstva iz cijelog svijeta jednoglasno su dali izjavu o potpori dobrovoljnim, neplaćenim davaocima krvi. Donijeli su rezoluciju kojom su 14.juni proglasili Svjetskim danom davalaca krvi u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera, rođenog 14. juna 1868. godine koji je razvio sistem određivanja krvnih grupa. Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o potrebi za sigurnom krvlju diljem svijeta i ohrabrivanje pojedinaca da redovito doniraju krv, kako bi krv bila dostupna za sve kojima je potrebna.

Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše obilježava se svake godine 17. juna kako bi se uvidjela rastuća opasnost od ovih pojava.

Generalna skupština Ujedinjenih Nacija decembra 1994. proglasila je 17. jun Svjetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše. Nizom različitih aktivnosti (edukacije, promocije, prezentacije, forumi) mnoge zemlje svijeta usmjerene su na podizanje svesti o probelmu i mogućnostima zajedničkog, internacionalnog udruživanja u borbi protiv ovih problema koji zahvataju sve svjetske regione. Dezertifikacija, degradacija zemljišta i suša predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti ljudske zajednice, uskraćujući osnovna sredstva za život – hranu, vodu, izvor prihoda, pa čak i životni prostor. Neučinkovitost provedbe politika zaštite okoline i klimatske promjene vrše sve veći pritisak na tlo. Kada čista voda i izvor hrane nisu osigurani, ljudi često migriraju u područja za koja vjeruju da im mogu osigurati te osnovne uslove za život. Prema posljednjim procjenama, između 17 i 24 milijona ljudi širom svijeta smatra se ekološkim prognanicima. Pretpostavlja se da će do 2050. godine 200 milijona ljudi biti protjerano iz svojih domova zbog ekološki nepogodnih uslova za život.

Predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Žak Rog je pozvao sve ljude da se na Olimpijski dan bave sportom. Upravo je 23. juna 1894. u Parizu osnovan MOK. Trčanje na Olimpijski dan je tradicija u mnogim zemljama. Svake godine u trkama učestvuje nekoliko miliona ljudi.

Međunarodni dan podrške žrtvama torture obilježava se širom svijeta 26. juna, a utemljen je Konvencijom protiv torture koju su donijele Ujedinjene nacije. Odredbama te konvencije utvrđena su individualna i kolektivna prava, određene mjere za nadzor nad njihovim poštovanjem i osnovan Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture  koji nastoji da se ugovornice pridržavaju preuzetih obaveza.

Ujedinjene nacije su 26.juni proglasile za Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge. UN kancelarija za drogu i kriminal (Uniteds Nations Ofice on Drugs and Crime – UNODC) ima za cilj podizanje nivoa svijesti o značajnom problemu koji droga predstavlja za društvo.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP – United Nations Development Programme) Obilježavajući Svjetski dan stanovništva, 11. juli, Ujedinjeni narodi ističu prednosti planiranja porodice čime se unapređuje dobrobit čitavih porodica, zajednica i naroda, putem unapređenja zdravlja majki, jednakosti spolova i smanjenje siromaštva.

Svjetski dan hepatitisa 28. jula je prilika za skretanje pažnje javnosti na globalni problem ove bolesti. Organizacije širom svijeta, uključujući WHO i CDC, koriste Svjetski dan hepatitisa kako bi ojačali napore u prevenciji, traženju novih slučajeva zaraze, te odgovarajućoj kontroli virusnog hepatitisa. Obilježavanje Svjetskog dana hepatitisa pokrenuto je 2008. godine kao odgovor na činjenicu da je broj hronično zaraženih i godišnje umrlih od hepatitisa B i C jednak broju zaraženih HIV/ADIS-om, TB-om i malarijom. No, spoznaja o hroničnim virusnim hepatitisima, ni politička volja o suzbijanju ove bolesti, nije razvijena niti je blizu onoj kao u slučaju HIV/AIDS-a, tuberkuloze (TB) i malarije.

U proljeće 2010. Svjetska zdravstvena organizacija službeno je potvrdila Svjetski dan hepatitisa kao međunarodni zdravstveni dan, te rezolucijom promijenila datum obilježavanja i umjesto dotadašnjeg 19. 05. Međunarodni dan hepatitisa od 2011. obilježava se 28. 07. u čast i na rođendan dr Baruchu Samuelu Blumbergu, (1925-2011)  koji je otkrio  virus hepatitisa B 1967., a dvije godine kasnije prvi je proizveo cjepivo protiv njega. Za  ta postignuća je dr Blumberg dobio Nobelovu nagradu.

Svjetska sedmica dojenja u svijetu se obilježava svake godine od 1. do 7. augusta, mada se u Federaciji BiH uobičajeno obilježavanje odvija početkom oktobra. Dojenje se organizira i promiče širom svijeta od strane WABA (World Alliance for Breastfeeding Action), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a (International Children’s Emergency Fund) kako bi potaknuli majke da dojenjem utiču na zdrav rast i razvoj djeteta,te kako bi zaštitile djecu od smrtonosnih zdravstvenih problema i bolesti, uključujući neonatalnu žuticu, upalu pluća, koleru i još mnogo toga.

Odluka o obilježavanju Međunarodnog dana mladih donesena je 1999. godine.  Dana 17. decembra Generalna skupština Ujedinjenih naroda u svojoj rezoluciji je prihvatila preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade da će 12. avgust biti proglašen Međunarodnim danom mladih. Od 2000.godine do danas taj se dan kontinuirano obilježava, i to svake godine s drugom temom.

Širom svijeta se obilježava Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robljem i njenu zabranu. Ustanovljen je 23. avgusta 2004. godine od strane Ujedinjenih nacija, u znak sjećanja na početak pobune zarobljenih Afrikanaca na ostruvu Sv. Domingo, današnji Haiti. Ta pobuna je bila krucijalni događaj u borbi protiv ropstva. Na taj dan se organizuju tribine i razni događaji koji doprinose boljem razumijevanju trgovine robljem i njenim posljedicama.

Obilježavanjem ovog dana želi se podići javna svijest o utjecaju i posljedicama bjesnila na zdravlje ljudi i životinja. Bjesnilo (rabies, Lyssa) je akutna  virusna zarazna bolest, zoonoza od koje obolijevaju životinje i ljudi. Godine 2006. grupa naučnika i stručnjaka osnovala je Globalni savez za kontrolu bjesnila te pozvala partnere da se pridruže inicijativi obilježavanja Svjetskog dana bjesnila. Danas Svjetski dan bjesnila okuplja ljekare i veterinare na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnim nivoima, veterinarske, medicinske i druge specijalizirane profesionalne i studentske organizacije, preduzeća i neprofitne organizacije.

Svjetski dan prevencije suicida obilježava se 10.septembra, na inicijativu Međunarodne udruge za prevenciju suicida (International Association for Suicide Prevention – IASP), i ko-sponzoriran je od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).   Međunarodno udruženje za prevenciju samoubistava, inicijator obilježavanja ovog dana, Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation – WHO) i partneri zauzimaju se i pozivaju na prevenciju suicidalnog ponašanja, osiguranje adekvatnog liječenja i praćenja osoba koje su pokušale samoubistvo kao i odgovorno izvještavanje o samoubistvima u medijima.

Svjetski dan prve pomoći već tradicionalno, druge subote u mjesecu septembru, na inicijativu Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, društva Crvenog križa širom svijeta organiziraju  niz aktivnosti, kojima je cilj privući pažnju javnosti i ukazati na važnost pravodobno i na pravilan način pružene prve pomoći.

Obilježavanje dana posvećenog prvoj pomoći izuzetna je prilika za ukazivanje, da je prva pomoć humani čin koji pokreće ljude u izgradnji bolje, sigurnije i humanije zajednice. Postupcima prve pomoći i pozivom u pomoć može se spasiti život, spriječiti nastanak trajnih posljedica i skratiti trajanje liječenja i oporavka kod ozlijeđene ili naglo oboljele osobe.

Prema Nacionalnom i Međunarodnom kalendaru zdravlja, treća sedmica septembra obilježava se kao sedmica borbe protiv tuberkuloze i plućnih bolesti. Cilj obilježavanja sedmice borbe protiv tuberkuloze je povećanje znanja o ovoj zaraznoj bolesti i svijesti stanovništva o važnosti suzbijanja i liječenja tuberkuloze i drugih respiratornih oboljenja.

U akciji „Očistimo svet“ svake godine angažuje se preko 35 miliona volontera u 130 zemalja, što je jedna od najvećih zajednica iz oblasti očuvanja životne sredine. Ovi ljudi, okupljeni oko jednog cilja, bave se motivacijom običnih ljudi, grupa, škola, preduzeća i lokalnih samouprava da im se pridruže u sprovođenju aktivnosti koje se bave očuvanjem planete. Njihova glavna ideja je da svako u svojoj sredini može da učini mali korak, čija je veličina u tome što će inspirisati još nekog iz svoje okoline da učini to isto!

15. septembar je posvećen podizanju svijesti o limfomu u smislu prepoznavanja simptoma, rane dijagnoze i liječenja. Limfom je najčešći oblik raka limfnog tkiva, koje ima veliku ulogu u odbrani od infekcija, jer je sastavni dio odbrambenog sistema organizma. Ne postoje programi ranog otkrivanja ove bolesti, zato je jedini način za rano otkrivanje limfoma edukacija i informiranje javnosti o limfomu kao oboljenju o kojem se malo zna. Vrlo je važno simptome ovog oboljenja prepoznati na vrijeme. Ranim postavljanjem dijagnoze, uz primjeren tretman, limfom se može uspješno liječiti.

Polazeći od značaja očuvanja ozonskog omotača Generalna skupština UN je na svom 49. plenarnom zasijedanju 1994. godine proglasila 16. septembar Međunarodnim danom zaštite ozonskog omotača.

Na taj dan 1987.godine u Montrealu je usvojen protokol koji je omogućio da Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, usvojena dvije godine ranije, postane operativna. Bečka konvencija je fokusirana na pitanja naučnog istraživanja ozonskog omotača i međunarodne saradnje u toj oblasti, dok je Montrealski protokol skoncentrisan na pitanja kontrolnih mjera i smanjenje, odnosno isključivanje iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač.

Obilježavanje Svjetskoga dana srca utemeljila je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine. Cilj je podsjetiti ljude širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,3 miliona života svake godine, a do 2030. godine, procjenjuje se, 23 miliona.  Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku.

Pod pokroviteljstvom Svjetskog udruženja  (Alzheimer’s Disease International – ADI), obilježava se  Svjetski dan Alzheimerove bolesti. 21. septembar, je dan solidarnosti koji ujedinjuje oboljele, njihove porodice, staratelje, udruženje i stručnjake u svrhu podizanja svijesti u javnosti o toj teškoj bolesti. Alzheimerova bolest je progresivna degenerativna bolest mozga koja pogađa prvenstveno osobe starije od 65 godina. Obilježava je postupni gubitak funkcija mozga zbog oštećenja nervnih ćelija.

Problemi zbog korištenja velikog broja automobila u gradovima, kao što su onečišćenje zraka, buka i prometna zagušenost, potaknuli su pokretanje “Svjetskog dana bez automobila”.

Evropska sedmica mobilnosti je najmasovnija inicijativa posvećena održivoj mobilnosti, tradicionalno se obilježava u razdoblju od 16. do 22. septembrau kojem se želi potaknuti građane da iskoriste svoj utjecaj na korištenje javnih prostora da bi ih se učinilo ugodnijima za život.  “Svjetski dan bez automobila” je svojevrsni završetak te inicijative posvećene promicanju održivog kretanja i povećanja kvalitete života u urbanim sredinama, kada se šira središta brojnih evropskih i svjetskih gradova pretvaraju u pješačke zone. Cilj je obilježavanja Svjetskog dana bez automobila ohrabriti nas kako bismo se barem na jedan dan oslanjali na druge oblike prijevoza i smanjili onečišćenje, buku i opasnosti koje donose promet i transport.

Svake zadnje sedmice u mjesecu septembru obilježava se Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba. Savez gluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine svojim aktivnostima nastoji stvoriti što bolje uslove za tretman gluhih i nagluhih osoba u našoj zemlji, te vodi permanentnu borbu za izjednačavanje njihovih prava i mogućnosti sa ostalim populacijama. Svjetska federacija gluhih službeno je 1958. godine proglasila posljednju sedmicu u septembru Međunarodnom sedmicom gluhih, s tim što je kulminacija proslave u nedjelju, kada se slavi Međunarodni dan gluhih.

Salernska medicinska škola – najpoznatija škola srednjeg vijeka za obrazovanje ljekara i apotekara je imala ključni uticaj na farmaciju kao samostalnu profesiju Istorijski gledano 1240. god Sicilijanski kralj i Rimski Car Fridrih II Hohenstaufen je donio odredbe “Constitutiones Regum regni utriusque Siciliae“, poznate pod nazivom Sicilijanski edikt (Salernski edikt) kojim su formalno odvojene profesije liječenja i pripremanja lijekova. Medicina i farmacija su se razdvojile u dvije zasebne grane, koje će se dalje razvijati i granati samostalno Oko 770 godina kasnije, tačnije 25. septembra 2009. godine u Istanbulu je utemeljen  Svjetski dan farmaceuta od strane Međunarodne farmaceutske federacije (FIP, The International Pharmaceutical Federation). Toga dana je 1912.g. službeno osnovana globalna međunarodna farmaceutska federacija (FIP) u Haagu. Preko svojih 122 članica Organizacije i 4000 pojedinačnih članova, FIP predstavlja i služi gotovo dva miliona praktičara i znanstvenika širom svijeta. Na Svjetski dan farmaceuta, svi farmaceuti se pozivaju da u svojim apotekama organiziraju razne aktivnosti koje promovišu vrijednosti i znanja farmaceutske struke, te ukazuju na neosporno izniman doprinos farmaceuta u poboljšanju zdravlja širom svijeta.

Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba odlukom Svjetske federacije gluhih iz 1958. godine obilježava se zadnje subote u septembru. Obilježava se u cilju podizanja svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba, te povećanja solidarnosti i davanja podrške gluhim i nagluhim osobama. Također, obilježava se i u cilju poboljšanja njihovih prava, što je jedna od temeljnih pretpostavki za poboljšanje njihovog položaja u društvu, ali i kvalitete života svih socijalno osjetljivih skupina.

Svjetski dan čistih planina, već više od 20 godina obilježava se 26. septembra. Ovo je prilika da se stvori svijest o značaju planina za život, da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju i da se stvore partnerstva koja će doprinijeti pozitivnim promjenama. Ovaj dan obično se obilježava obavljanjem ekoloških aktivnosti poput akcija čišćenja, posjeta prirodi i planinarenja.

Svjetski dan kontracepcije obilježava se 26.septembra u sklopu kojeg se provodi višenacionalna kampanja s ciljem podizanja svijesti o kontracepciji, poboljšanja nivoa spolnog obrazovanja, te edukacije mladih ljudi o kontracepcijskim mogućnostima kako bi im se olakšalo da na osnovu valjanih informacija odluče u pravom trenutku postati roditelji.

Svake godine 26.septembra obilježava se Svjetski dan zdravlja životne sredine. Taj dan posvećen je zdravlju okoliša, prepoznavanju vrijednih napora i posvećenosti onih koji djeluju u ovoj oblasti te promociji edukacije o stanju i zdravlju naše životne sredine.

Svjetski dan srca, se svake godine obilježava posljednje sedmice u septembru. Svjetski Dan Srca ima za cilj informisati ljude širom zemaljske kugle da su bolesti srca i moždani udar vodeći uzrok smrti u svijetu koji odnose 17,2 miliona ljudskih života godišnje. Svjetska kardiološka federacija, nevladina je organizacija, sa sjedištem u Ženevi-Švicarska, koja se obavezuje da će pomagati sveukupnoj populaciji u postizanju dužeg i boljeg života sprječavanjem i kontrolom bolesti srca i moždanog udara, s posebnim naglaskom na zemlje s niskim i srednjim prihodima. Sastoji se od 189 medicinskih odnosno kardioloških društava i fondacija, iz više od 100 zemalja.

Obilježavanjem ovog dana želi se podići javna svijest o utjecaju i posljedicama bjesnila na zdravlje ljudi i životinja. Bjesnilo (rabies, Lyssa) je akutna  virusna zarazna bolest, zoonoza od koje obolijevaju životinje i ljudi. Bolest se prenosi kontaktom s inficiranom životinjom, a najčešće ugrizom jer zaražena životinja izlučuje virus slinom. Virus bjesnila napada nervni sistem domaćina, te bolest nije izlječiva i smrtonosna je. Godine 2006.grupa znanstvenika i stručnjaka osnovala je Globalni savez za kontrolu bjesnila te pozvala partnere da se pridruže inicijativi obilježavanja Svjetskog dana bjesnila. Danas Svjetski dan bjesnila okuplja ljekare i veterinare na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnim nivoima, veterinarske, medicinske i druge specijalizirane profesionalne i studentske organizacije, preduzeća i neprofitne organizacije.

Pod pokroviteljstvom UN-a 14. Decembra 1990. godine je 1. oktobar proglašen Svjetskim danom starih. Oktobar je mjesec kojim se obilježava ne samo Međunarodni dan starih (01.10.), već je to i mjesec solidarnosti sa starim osobama. Cilj je da se vide problemi koje imaju osobe trećeg doba i da se adekvatno njihovim potrebama i problemima naprave dobri uslovi za njihov život i rad.

Oktobar je mjesec koji je u kalendaru zdravlja posvećen promociji zdrave ishrane.Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) svake godine obilježava Svjetski dan hrane i Oktobar – mjesec pravilne ishrane.Glаd, sirоmаštvо i екstrеmnе vrеmеnsке priliке  као pоslеdicа кlimаtsкih prоmеnа su tакоđе fакtоri којi dоprinоsе pојаvi migrаciје stаnоvništvа.Svjеtsкi dаn hrаnе је i priliка dа sе uкаžе nа znаčај pоstizаnjа ciljа оdrživоg rаzvоја – bеz glаdnih dо 2030.gоdinе.

Prvog oktobra obilježava se Svjetski dan svjesnosti o hepatitisu C – zaraznoj hroničnoj bolesti jetre, koja često dovodi i do ciroze i karcinoma jetre.

Svjetski dan Svjesnosti o hepatitisu 1.oktobra obilježava se svake godine nizom akcija širom svijeta. Njegova svrha jest jačanje globalne svjesnosti i podizanje kvalitete liječenja za milione oboljelih od hepatitisa C u cijelom svijetu.

Međunarodni dan starijih osoba, 1991.godine je  proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda.Time se željelo jedan dan u godini posvetiti potrebama i problemima starije populacije, koja se sve više povećava zbog sve dužeg životnog vijeka.

Svjetski dan staništa obilježava se širom svijeta i to svake godine na prvi ponedeljak u oktobru. Zvanično je proglašen od strane Ujedinjenih naroda, a po prvi put je obilježen 1986. Svrha je osvrnuti se na stanje naših gradova kao i na osnovno ljudsko pravo na odgovarajući krov nad glavom. Cilj je, takođe, da na taj dan podsjetimo svijet na njegovu kolektivnu odgovornost za mjesta stanovanja budućih generacija.

Palijativno zbrinjavanje je koncept aktivne i sveobuhvatne brige o pacijentu koji boluje od teške i neizlječive bolesti, a koji, pored kontrole simptoma bolesti, podrazumjeva i pružanje psihološke, socijalne i duhovne podrške pacijentima i njihovim porodicama. Palijativno zbrinjavanje omogućava ostvarivanje boljeg kvaliteta života koliko je to moguće u datim okolnostima, ono “ne dodaje dane životu već dodaje život danima”.  Hospis najčešće podrazumjeva specijalizovanu ustanovu koja u skladu sa definicijom palijativnog zbrinjavanja obezbjeđuje najbolju moguću brigu za pacijente.  Hospis zbrinjavanje i palijativno zbrinjavanje su sinonimi – hospis zbrinjavanje ne podrazumjeva obavezno zbrinjavanje u samoj zgradi -hospisu, već podrazumjeva način na koji se vodi briga o tim pacijentima bez obzira da li su u kući, bolnici, staračkom domu ili u samom hospisu.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10.oktobra u organizaciji   Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme mentalnog zdravlja.

Danas u Evropi od reumatskih bolesti boluje više od 300 miliona ljudi. Zbog toga je svjetska zdravstvena organizacija ovo desetljeće proglasila «desetljećem kostiju i zglobova» u sklopu kojeg se obilježava i Svjetski dan borbe protiv reumatskog artritisa. Ova upalna bolest najčešće zahvata zglobove šaka i stopala te vrlo brzo dovodi do radne i funkcionalne nesposobnosti. Budući da se još uvijek ne zna tačan uzrok, za reumatski artritis nažalost još nema niti pravog lijeka. Važnu ulogu u liječenju ima rehabilitacijski tim, ali i zdrav način života koji potiče organizam da se sam bori protiv ove opake bolesti.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa (IDDR) podstiče svakog građanina i vladu da učestvuju u stvaranju zajednica i država koje će biti otpornije na katastrofe. Generalna skupština Ujedinjenih naroda odredila je drugu srijedu u oktobru kao Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa kao dio proglašenja Međunarodne dekade smanjenja rizika od prirodnih katastrofa.

Svjetski dan vida obilježava se svake godine drugog četvrtka u oktobru, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), s namjerom da se upozori na probleme sljepoće i oštećenja vida i pridonese rješavanju tog globalnog zdravstvenog problema.   U sklopu toga, i Lions Clubs International su osmislili Svjetski Dan Vida – Lions World Sight Day, kako bi podigli na viši globalan nivo svijest o gubitku vida koji se može spriječiti, te unaprijedili borbu za prevenciju  sljepila. Danas ovaj događaj proslavljaju svakog drugog četvrtka u oktobru ne samo Lionsi širom svijeta, već i sve vodeće organizacije (vlade i nevladine organizacije, WHO) uključene u pospješivanje vida.

Transplantacija organa predstavlja jedini spas za bolesnike kod kojih su teško oboleli ili nepovratno otkazali pojedini organi.

Međunarodni dan bijelog štapa je međunarodni praznik koji se obilježava svakog 15. oktobra počevši od 1964. godine. 15. oktobar obilježava sljepoću ljudi kod kojih bijeli štap predstavlja simbol. 6. oktobra 1964. zajedničku rezoluciju američki kongres (H.R. 753), potpisao je zakon kao PUBUC LAW 88-628, i kodificirao u 36 U.S. Code § 142. Ovu rezoluciju je odobrio predsjednik SAD-a da se 15. oktobar svake godine proglasi kao “White Cane Safety Day”. Predsjednik Lyndon B. Johnson potpisao je Međunarodni dan bijelog štapa nekoliko sati od usvajanja rezolucije. 2011. je Međunarodni dan bijelog štapa nazvan i kao Dan ravnopravnosti slijepih Amerikanaca

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2008. godinu proglasila Međunarodnom godinom sanitacije, a „Svjetski dan čistih ruku“ je prvi put obilježen 15. oktobra iste godine. Ovaj dan obilježavamo u cilju povećanja svijesti o značaju pranja ruku za zdravlje. To bi trebalo da podstakne zemlje da analiziraju običaj pranja ruku svog stanovništva, jer rezultati do sada obavljenih analiza pokazuju da higijenske navike nisu razvijene na potrebnom nivou.

Godine 1992. u Rio de Janeiru u Brazilu, nakon samita o očuvanju okoline, međunarodna organizacija TAFISA je predložila da se jedan dan u oktobru proglasi Svjetskim danom pješačenja. Cilj je bio izvesti toga dana što više ljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenoj sredini i razvila svijest o potrebi ekološkog očuvanja te sredine, ali i svijest o potrebi kretanja. A pješačenje je čovjeku najprirodnije i najsvojstvenije kretanje.Pješačenje je, složni su svi stručnjaci zdravlja, najjednostavniji i najsvrsishodniji oblik i čuvanja i unapređenja zdravlja.

Svjetski dan hrane obilježava se 16.oktobra, a glavni je cilj upozoriti svijet na glad koja danas pogađa više od 850 miliona ljudi, te uspostaviti svjetski interkulturalni dijalog kako bi se do 2015. broj gladnih prepolovio.

Pažnju ovom problemu međunarodna zajednica organizovano posvećuje od 2000. godine kada je Svjetska zdravstvena organizacija donijela Deklaraciju o borbi protiv boli, a u kojoj se do 2010. godine, u skladu sa projekcijom, priželjkuje Svijet bez boli.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se svake godine 17.oktobra u cijelom svijetu, još od 1993. godine. Generalna skupština Ujedinjenih naroda odredila je taj dan za promicanje svijesti o potrebi iskorjenjivanja siromaštva i bijede u svim zemljama, naročito onima u razvoju.

Svjetski je dan menopauze ustanovljen prije više godina na poticaj Sjevernoameričkog društva za menopauzu (North American Menopause Society) i Međunarodnog društva za menopauzu (International Menopause Society). Taj je dan posvećen ženama koje ulaze u važno razdoblje života ne znajući pritom za brojne mogućnosti unapređenja zdravlja i kvalitete života.  Kada žene dosegnu dob u kojoj nastupa menopauza, pred njima se još nalazi trećina života u kojoj bi trebale iskoristiti mogućnost da što više godina prožive zadovoljno i u dobru zdravlju. Svjetski dan menopauze trebao bi svaku ženu stariju od 45 godina potaknuti da s ljekarom razgovara o svojem dosadašnjem zdravlju, rizicima za pojavu stanovitih bolesti, efektima hormonskoga nadomjesnog liječenja, te koracima koje svaka žena može poduzeti kako bi dala doprinos očuvanju zdravlja i kvalitete života.

Svjetski dan osteoporoze već se godinama obilježava pod vodstvom i pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije i u saradnji s Nacionalnim društvima za osteoporozu s primarnom svrhom da se ljudi što više informišu o ovoj bolesti i njenoj prevenciji.  Naime, o osteoporozi koja je vrlo podmukla, ozbiljna, opasna i proširena bolest zna se premalo ili gotovo ništa. Kako se ona razvija polako, dugotrajno i neprimjetno te ostaje sakrivena sve do pojave različitih vrlo ozbiljnih i bolnih komplikacija, prijeloma, deformacija, otežane pokretljivosti i invalidnosti, mnogi se ljudi od nje, upravo zbog nedostatka informacija  uopšte i ne liječe. 20. oktobar u više od osamdeset zemalja širom svijeta obilježava se Svjetski dan osteoporoze, bolesti krhkih kostiju sklonih prijelomima od koje iz dana u dan obolijeva sve više ljudi.

Dvadeset i drugi oktobar je 1998.godine proglašen Međunarodnim danom pažnje posvećene mucanju i govornim manama, te se tim danom želi javnosti približiti i pojasniti problem mucanja i ostalih govornih mana.  Obilježavanjem ovog dana želi se senzibilizirati javnost da mucanje ne smiju omalovažavati jer ono za mnoge ne predstavlja samo poremećenu govornu tečnost već i brojne negativne osjećaje vezane uz govorne situacije.  Mucanje je poremećaj govora u kojem je normalan tok govora prekinut čestim ponavljanjem ili produživanjem govornih zvukova, slogova ili riječi ili osoba ne može početi govoriti riječ. Pogađa osobe svih dobi, ali najčešće je u djece u dobi između 2 i 6 godina. Dječaci triput češće mucaju nego djevojčice. Većina djece ipak preraste svoje mucanje te se procjenjuje kako manje od 1% odraslih muca.

Svjetski dan borbe protiv dječje paralize (World Polio Day) obilježava se 24. listopada kao podsjetnik na činjenicu kako unatoč iskorijenjenju dječje paralize uvijek postoji opasnost od pojave i prijenosa uzročnika – poliovirusa. Stoga je neophodno održavati visoki cjepni obuhvat i kontinuirano pratiti kretanje virusa među stanovništvom, tim više što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sredinom 2014. godine proglasila međunarodnu ”zdravstvenu uzbunu” zbog ponovnog širenja poliomijelitisa. Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv dječje paralize (World Polio Day) 2004. godine utemeljila je međunarodna neprofitna organizacija Rotary International u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u znak sjećanja na datum rođenja dr. Jonasa Salka.

“Međunarodni dan akcije za klimu” je 24.oktobra 2009. organizovala grupa 350.org s ciljem vršenja pritiska na delegate koji su išli na Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama a koja je održana u decembru 2009. (COP15). To je bila prva globalna kampanja koja je ikad organizovana oko neke naučne činjenice. Aktivnosti koje je 350.org organizovao uključivale su ogromne prikaze broja “350”, šetnje, marševe, mitinge, predavanja, biciklističke vožnje, koncerte, večere s jelima čija priprema ne utiče na povećanje ugljika, obnovu kuća u svrhu uštede energije, sadnju drveća, masovno ronjenje na grebenu Great Barrier Reef, užine spremljene uz pomoć solarne energije, zvonjavu crkvenih zvona, “podvodne sastanke” kabineta (Maldivi), i podjelu traka za ruke sportistima. Organizatori su izvijestili da je preko 5.200 sinhronizovanih demonstracija održano tog dana u 181 državi. Takođe su rekli da su te subote, 24. oktobra 2009, organizirali “najveću političku akciju” na svijetu koja je u 181 državi uključilvala 5.245 aktivnosti.

Bolesti krvnih sudova su neprijatelj broj jedan u  svijetu, a među njima je moždani udar, treći najvažniji uzrok oboljevanja i smrtnosti, kao i najčešći uzrok invaliditeta, pokazuju epidemiološki podaci uoči Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, 29. oktobra.

Cijeli mjesec je prema Međunarodnom kalendaru zdravlja posvećen borbi protiv bolesti ovisnosti, sa ciljem podizanja svijesti stanovništva o štetnim efektima droga i mobilisanja cijelokupnog društva za uključivanje u aktivnosti na suzbijanju njihovog korišćenja. U svijetu svake godine oko 210 miliona ljudi koristi droge, a od ovog broja oko 200.000 ljudi godišnje umire kao posljedica upotrebe droga. Konzumiranje psihoaktivnih supstanci je ne samo zdravstvena prijetnja, već i značajan socio-ekonomski teret širom svijeta.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve automobilskih nesreća

Svjetski dan pneumonije obilježava se 12. novembra s vodećom temom „Svaki dah je bitan, zaustavimo upalu pluća.“ Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o pneumoniji kao javnozdravstvenom problemu te sprečavanje smrtnosti djece od te bolesti. Prvi svjetski dan pneumonije je održan 2009. godine, kada se više od 100 organizacija, koje predstavljaju interese djece, udružilo kao Globalna koalicija protiv dječje pneumonije. Pneumonija je preventabilna i izlječiva bolest od koje svake godine umre skoro milijun djece mlađe od pet godina, što pneumoniju čini najčešćim infektivnim uzrokom smrti djece. Postoje cjepiva za najčešće uzročnike pneumonije, a ukoliko se tretman započne dovoljno rano, antibiotski tretman nije skup.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)  u svijetu je oko 180 miliona ljudi oboljelo od šećerne bolesti (dijabetesa). Ukoliko se ne poduzmu značajni koraci prvenstveno u prevenciji, a potom i liječenju, te sprečavanju komplikacija dijabetesa, procjenjuje se da će se taj broj udvostručiti do 2030. godine.  Šećerna bolest predstavlja jedan od faktora rizika za razvoj niza bolesti cirkulatornog sistema, a zbog niza komplikacija kao što su sljepilo, amputacija ekstremiteta, srčani infarkt, moždani udar itd. značajno smanjuje kvalitet života oboljelih. Svjetski dan dijabetesa obilježava se svake godine 14.novembra.

Prva svjetska konferencija o pušenju i zdravlju održana je 1967. godine, a 1971. godine Svjetska zdravstvena organizacija donesla je odluku s kojom se kreće u sistemsku borbu i edukaciju stanovništva protiv pušenja. Tada je i pušenje duhana definirano kao bolest ovisnosti.

Treća srijeda u novembru – Svjetski dan hronične opstruktivne bolesti pluća

Svake treće srijede u novembru širom svijeta obilježava se  dan hronične opstruktivne plućne bolesti, u cilju podsjećanja na bolest od koje pati 10% odraslog stanovništva.

Cilj dana KOPB-i je podsjetiti na upozoravajuće činjenice da je KOPB najbrže rastući uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu te da KOPB usmrćuje milione ljudi, više od raka pluća i dojke zajedno.

Osobe koje su pod povećanim rizikom su stariji od 40 godina, osobe izložene duhanskom i ostalim vrstama dima, prašini, štetnim plinovima te osobe sa simptomima hroničnog, ponavljajućeg kašlja, sluzavog iskašljaja i nedostatka zraka.

Međunarodni dan djeteta širom svijeta obilježava se 20. novembra. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 20. novembra 1959. godine usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta. Ovaj dan se obilježava kao Međunarodni dan djeteta, s ciljem senzibiliziranja javnosti na potrebu zaštite djece od zloupotreba, nasilja i različitih oblika diskriminacije.  Međunarodni dan prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece nastao je na inicijativu Fondacije svjetskog samita žena  iz 2000. godine s ciljem stvaranja kulture prevencije širom svijeta podsticanjem vlada i društvenih organizacija na aktivnije uključivanje u zaštiti djece.

17. decembra 1999., Generalna skupština Ujedinjenih nacija je proglasila 25. novembar za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, Rezolucijom 54/134. Ovim putem zemlje članice Ujedinjenih nacija, nadovezujući se na Konvenciju o suzbijanju nasilja nad ženama iz 1993. godine, podsjećaju da je nasilje nad ženama jedan od primarnih razloga nejednakosti žena i muškaraca, čemu je uzrok istorijski dizbalansirana raspodjela moći i pristupa resursima, a direktna posljedica prepreka razvoju i miru. UN naglašava da dok god žene budu bile izložene različitim oblicima nasilja u sferi privatnog i javnog, a države ne budu preduzimale ozbiljne mjere zaštite žena od nasilja, neće biti moguće govoriti o uživanju ljudskih prava i fundamentalnih sloboda svih, onako kako je zagarantovano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima. U svijetu, ovaj dan se obilježava kao Dan borbe protiv nasilja nad ženama još od 1981. godine, kao podsjećanje na tri sestre Mirabal („Leptirice“) iz Dominikanske Republike, koje su na ovaj dan 1960. godine brutalno ubijene od strane režima Rafaela Trujilla (1930-1961) zbog svog političkog i oštrog opozicionog aktivizma.

Za Svjetski dan borbe protiv AIDS-a odabran je 1. decembar, a datum seže do 1988. godine kada su ministri zdravstva iz cijelog svijeta pozvali na društvenu toleranciju i bolju razmjenu informacija o toj bolesti. Virusom HIV-a zaraženo je 34 miliona ljudi, a od toga 570 hiljada djece. Očekuje se da će broj umrlih u novom stoljeću porasti. 1. decembrom se nastoji dobiti javna potpora razvoju programa u prevenciji širenja zaraze, osigurati obrazovanje i podići svijest o problemima vezanim za HIV/AIDS. To je vrijeme za prisjećanje na one koji su od te bolesti umrli i na one koji žive zaraženi virusom uzročnikom AIDS-a. To je, isto tako, i prilika da se posveti više pažnje na učinke globalne epidemije AIDS-a, kao i načine borbe protiv te neizlječive bolesti.

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u oktobru 1992.god., na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.), usvojila je rezoluciju da 3.decembra svake godine bude Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji 1993/29, od 5. marta 1993. god., pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje 3. decembra s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu. Osnovni cilj obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom  kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom, te na taj način ublažavanje posljedica socijalne isključenosti, kao i senzibilizacija javnosti na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu.

Svjetski dan tla slavi važnost tla kao ključne komponente sistema prirode i kao vitalnog elementa pridonošenja ljudskoj zajednici, kroz njegov doprinos sigurnosti hrane, vode i energije, te kao elementa ublažavanja gubitka biodiverziteta i klimatskih promjena. Njega naročito slavi svjetska zajednica od 60.000 naučnika u oblasti istraživanja tla, kojima je povjerena odgovornost generiranja i prenošenja znanja o tlu za opšte dobro. Mnogi događaji tog dana fokusiraju se na podizanje svijesti ljudi o tlu i njegovom doprinosu čovječanstvu i okolišu.