Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.
Edwin Hardeman, prenose agencije, redovno je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan uzročnik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka. O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.
Ovo presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje istorijske odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.
Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom advokata druge strane da i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na nauku. Kompanija negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.
“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj berzi.
Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.
Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.
U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi, te će nezavisne naučne konačno doći u prvi plan.
Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.
U martu ove godine, Evropski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.
Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Evropskog slobodarskog saveza u Evropskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.
U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u maju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.
Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.
EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.
EP je u martu 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.
(Hina)
