Tokom posljednjih decenija svjedočili smo mnogim zdravstvenim krizama, uzrokovanih bakterijama, virusima i drugim mikroorganizmima, kao što su: influenca A – svinjska gripa (virus H1N1), ptičja gripa(virus H5N1), afrička kuga svinja (Asfivirus), ebola (Ebola virus), zika virusna infekcija (Zika virus), Chikungunya infekcija (Chikungunya virus), SARS – SevereAcute Respiratory Syndrome (SARS korona virus – SARS CoV), MERS –MiddleEast Respiratory Syndrome (MERS korona virus – MERS CoV) i sada Wuhan koronavirus infekcija (n-CoV).
Također, postoji i veći broj zoonoza koje se, s vremena na vrijeme, ponovno pojavljuju i prouzrokuju epidemije, izazivajući pri tome značajne probleme kod životinja ali i probleme za javno zdravlje. To su u prvom redu: bruceloza (Brucella spp.), crni prišt – anthrax (Bacillus anthracis), salmoneloza (Salmonella spp.), Q groznica (Coxiella burnetii), malarija (Plasmodium), bjesnilo (lyssaviruses) i druge.
Influenca A (H1N1 – svinjska gripa) – Uproljeće 2009. godine pojavio se novi virus gripe A (H1N1). Prvo je otkriven u Sjedinjenim Američkim Državama i brzo se proširilo po Americi i svijetu. Ovaj novi H1N1 virus sadržavao je jedinstvenu kombinaciju gena gripe koji prethodno nisu identificirani kod životinja ili ljudi. Ovaj virus označen je kao pdm09 virus gripe A (H1N1).CDC je procijenio da je 151.700 – 575.400 ljudi širom svijeta umrlo od infekcije (H1N1)pdm09 virusomtokom prve godine kada je virus cirkulisao. Na globalnoj razini, procijenjeno je da je 80 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih (H1N1)pdm09 virusima zahvatilo populaciju mlađih od 65 godina. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 10. augusta 2010. godine proglasila prekid globalne pandemije gripa H1N1 2009. Međutim, (H1N1)pdm09 virus i dalje cirkuliše kao virus sezonskog gripa i uzrokuje bolest, hospitalizaciju i smrtne slučajeve širom svijeta svake godine.
Ptičja gripa – odnosise na bolest uzrokovanu infekcijom virusima ptičje gripe (gripa) tipa A. Ti se virusi prirodno javljaju među divljim vodenim pticama širom svijeta i mogu zaraziti domaću perad i druge vrste ptica i životinja.Iako virusi ptičje gripe A obično ne zaraze ljude, zabilježeni su rijetki slučajevi infekcije ljudi tim virusima. Zaražene ptice skladište virus ptičje gripe u svojoj slini, sluznici i izmetu. Ljudska infekcija virusima ptičje gripe može se dogoditi kada dovoljno virusa uđe u oči osobe, nos ili usta ili ako se udahne.Širenje virusa ptičje gripe A s jedne oboljele osobe na drugu prijavljeno je vrlo rijetko, a kada je zabilježeno, bilo je ograničeno, neefikasno i za sada nije podržano. Međutim, zbog mogućnosti da se virusi ptičje gripe A mogu promijeniti i steći sposobnost da se lako šire među ljudima, praćenje ljudske infekcije i širenje s osobe na osobu izuzetno je važno za javno zdravlje.Prijavljeni znakovi i simptomi infekcije virusom ptičje gripe kod ljudi kretali su se u rasponu od blage do teške i uključuju konjuktivitis, bolest sličnu gripu koja je ponekad praćena mučninom, bolovima u trbuhu, prolivom i povraćanjem, teškim respiratornim bolestima, neurološkim promjenama i zahvaćenošću drugih organskih sistema. Azijski rodovi H7N9 i HPAI i Azijski rodovi H5N1 bili su odgovorni za većinu ljudskih bolesti u svijetu do danas, uključujući najteže bolesti i najveću smrtnost.
Afrička svinjska kuga (ASK) –je izrazito zarazna hemoragična virusna bolest domaćih i divljih svinja, koja je odgovorna za ozbiljne ekonomske i proizvodne gubitke. To je oboljenje uzrokovano velikim DNK virusom porodice Asfarviridae, koji također zarazi krpelje iz roda Ornithodoros. Iako znakovi ASK i klasične svinjske groznice (KSG) mogu biti slični, virus ASK nije povezan sa virusom KSG. ASK je bolest navedena u Zdravstvenom kodeksu kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i mora se prijaviti OIE-u. ASK ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi (za sada). Ova raširena bolest životinja može se širiti živim ili mrtvim svinjama, domaćim ili divljim, i svinjskim proizvodima. Nadalje, prijenos se može dogoditi i putem kontaminirane hrane i neživih predmeta kao što su obuća, odjeća, vozila, noževi, oprema itd.,zbog visoke otpornosti virusa ASK u okolišu. Ne postoji odobreno cjepivo protiv ASK (za razliku od klasične svinjske groznice (‘Hog Cholera’) koju uzrokuje drugi virus. Istorijski su zabilježene epidemije u Africi i dijelovima Evrope, Južnoj Americi i na Karibima. U novije vrijeme (od 2007. godine) bolest se bilježi u više zemalja širom Afrike, Azije i Evrope, kako kod domaćih, tako i kod divljih svinja.
SARS (Teški akutni respiratorni sindrom)– jevirusna respiratorna bolest zoonotskog porijekla uzrokovana korona virusom SARS (SARS-CoV). SARS je prvi put prijavljen u Aziji u februaru 2003. godine. Tokom sljedećih nekoliko mjeseci, bolest se proširila na više od dvadesetak zemalja u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Evropi i Aziji prije nego što je obuzdana globalna epidemija SARS-a 2003. godine. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ukupno 8.098 ljudi širom svijeta razboljelo se od SARS-a tokom epidemije 2003. godine, a od toga 774 su umrla. Čini se da je glavni način na koji se širi SARS bliskim kontaktom između ljudi (respiratornim kapljicama – kašalj ili kihanje, dodirom površine ili objekta kontaminiranog zaraznim kapljicama, moguće širenje zrakom ili na druge načine koji do sada nisu poznati). Ne postoji cjepivo protiv SARS-a. Izolacija i karantin ostaju najučinkovitije sredstvo za sprječavanje širenja SARS-a. Antibiotici nisu efikasni, jer je SARS virusna bolest. Liječenje SARS-a uglavnom se provodi simptomatski antipireticima, dodatnim kisikom i mehaničkom ventilacijom. Koriste se antivirusni lijekovi kao i velike doze steroida za smanjenje oticanja u plućima.
MERS (Respiratorni sindrom na Bliskom Istoku)– jevirusna respiratorna bolest uzrokovana novim koronavirusom (coronavirus srednjeg istoka, ili MERS-CoV) koji je prvi put identificiran u Saudijskoj Arabiji 2012. godine. Koronavirusi su velika porodica virusa koji mogu izazvati bolesti u rasponu od prehlade do teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS). Tipični simptomi MERS-a uključuju temperaturu, kašalj i kratkoću daha. Pneumonija je česta, ali nije uvek prisutna. Prijavljeni su i gastrointestinalni simptomi, uključujući proliv. Neki laboratorijski potvrđeni slučajevi infekcije MERS-CoV prijavljeni su asimptomatski, što znači da nemaju kliničke simptome, ali su pozitivni na MERS-CoV infekciju nakon laboratorijskog ispitivanja. Većina ovih asimptomatskih slučajeva otkrivena je agresivnim traganjem za kontaktom laboratorijski potvrđenog slučaja. Oko 35% prijavljenih bolesnika sa MERS-CoV infekcijom je umrlo. Iako se većina ljudskih slučajeva MERS-CoV infekcija pripisuje ljudskim infekcijama u zdravstvenim ustanovama, trenutni naučni dokazi sugerišu da su dromedarne kamile glavni rezervoar za MERS-CoV i životinjski izvor zaraze MERS-a kod ljudi. Međutim, tačna uloga kamila u prenošenju virusa i tačan put prenošenja nisu poznati. Čini se da virus ne prelazi lako s osobe na osobu osim ako ne postoji blizak kontakt, kao što je slučaj kada se pacijentu pruža nezaštićena njega. Do epidemije u zdravstvu došlo je u nekoliko zemalja, a najveći broj epidemija zabilježen je u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Republici Koreji.
Chikungunya bolest – je virusna bolest koja se prenosi na ljude putem zaraženih komaraca. Chikungunya bolest ne rezultira često smrću, ali simptomi mogu biti ozbiljni i onesposobljavajući. Izaziva groznicu i jake bolove u zglobovima. Ostali simptomi uključuju bolove u mišićima, glavobolju, mučninu, umor i osip. Većina pacijenata osjeća se bolje u roku od sedam dana. Bolest dijeli neke kliničke znakove sa dengom i zikom te se može pogrešno dijagnosticirati na područjima gdje su uobičajeni. Ljudi koji su u riziku od težih slučajeva bolesti uključuju novorođenčad koja se zarazila u vrijeme rođenja, starije odrasle osobe (≥65 godina) i osobe sa medicinskim stanjima kao što su visoki krvni pritisak, dijabetes ili srčane bolesti. Nakon što se osoba zarazi, vjerovatno će biti zaštićena od budućih infekcija.Do epidemije je došlo u zemljama Afrike, Azije, Evrope i Indijskog i Tihog okeana. Ne postoji cjepivo koje bi moglo spriječiti nastanak ili lijek za liječenje infekcije virusom Chikungunya. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma. Blizina mjesta za razmnožavanje komaraca mjstima stanovnja ljudi, značajan je faktor rizika za Chikungunya. Ljudi se mogu zaštititi sprečavanjem ujeda komaraca, korištenjem sredstava protiv insekata, nošenjem dugih rukava i hlača i slično.
Zika– jeuzrokovana virusom Zika, jednolančanim RNA virusom porodice Flaviviridae, roda Flavivirus.Zika se uglavnom širi ugrizom komarca zaražene vrste Aedes (Ae. Aegypti i Ae. Albopictus). Ovi komarci grizu tokom dana i noći. Spriječite Zika izbjegavanjem ujeda komaraca.Bolest Zika virusa je uglavnom blaga, a teški oblici bolesti koji zahtijevaju hospitalizaciju kao i smrtni slučajevi, su neuobičajeni.Infekcija Zika virusom tokom trudnoće može uzrokovati ozbiljne urođene mane i povezana je s drugim problemima u trudnoći.Rijetko, Zika može izazvati Guillain-Barré sindrom, neuobičajenu bolest nervnog sistema kod koje imuni sistem pacijenta oštećuje nervne ćelije, izazivajući mišićnu slabost, a ponekad i paralizu.Vrlo rijetko, Zika može uzrokovati ozbiljnu bolest koja pogađa mozak, uzrokujući oticanje mozga ili kičmene moždine ili krvni poremećaj koji može rezultirati krvarenjem, modricama ili sporim zgrušavanjem krvi.Zika se može prenijeti putem spolnih odnosa od osobe koja ima Ziku. Kondomi mogu smanjiti šansu da se Zika prenese putem spolnih odnosa. Trenutno nema vakcine za Ziku.
A sada je došlo do izbijanja respiratornih bolesti uzrokovanih novim (novim) koronavirusom, nazvanim “2019-nCoV“, koji je prvi put otkriven u gradu Wuhan, provincija Hubei, Kina i koji se nastavlja širiti. Kineski zdravstveni zvaničnici izvijestili su o hiljadama infekcija sa 2019-nCoV-om u Kini, a virus se navodno proširio s čovjeka na čovjeka u mnogim dijelovima te zemlje. Infekcije sa 2019-nCoV, od kojih je većina povezana s putovanjima iz Wuhana, također se prijavljuju na sve većem broju međunarodnih lokacija.
Borba protiv infektivnih oboljenja
U pojedinim slučajevima infekcija se javlja samo kod ljudi i prenosi se sa čovjeka na čovjeka, dok se u drugim slučajevima infekcija javlja kod pojedinih ili više vrsta životinja (npr. afrička kuga svinja) i širi se sa životinje na životinju. Međutim, u većini slučajeva radi se o zoonoznim infekcijama, tako da su pojedine vrste životinja izvor zaraze, te direktno ili indirektno (putem vektora – krpelji, komarci i dr.), prenose uzročnika na čovjeka.
Koliko se uspješno borimo protiv ovih novih uzročnika, ali i onih uzročnika koji se ponovno pojavljuju, kao što su antraks, bruceloza, ebola, zika i dr., svjedoči činjenica da globalno samo reagujemo na zdravstvenu krizu, zbog toga što preventivno nismo spremni da reagujemo na najbolji način ili pak i nismo u mogućnosti.
Dakle, najnoviji slučajevi epidemije uzrokovane koronavirusima nas podsjećaju koliko često propuštamo priliku da djelujemo, prije nego što se novo oboljenje pojavi kod ljudi.
Koronavirusi, poput trenutne epidemije ili SARS-a i MERS-a, su zoonotski, što znači da se mogu prenositi između životinja i ljudi. Izvor ove epidemije tek treba potvrditi, ali to bi mogao biti bilo koji životinjski vektor, od zmija, komaraca, krpelja, slijepih miševa do svinja.
Timski rad stručnjaka iz različitih oblasti, kao što su u prvom redu ljekari i veterinari, ali i drugi stručnjaci poput mikrobiologa, ekologa i drugih, mogao bi biti najbolji odgovor na sve nastale krize, koji bi u konačnici doveo i do boljeg preventivnog odgovora. Prema tome, pristup Jednog Zdravlja (One Health approach) bi bio najbolji odgovor na sve ove zdravstvene krize, koji bi trebalo hitno usvojiti i primijeniti ga na postojeće ali i buduće javnozdravstvene krize.
Šta je Jedno Zdravlje (eng. One Health)?
Jedno zdravlje je kolaborativni, multisektoralni i transdisciplinarni pristup, koji funkcioniše na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i globalnom nivou, kako bi se postiglo optimalno zdravlje i dobrobit svih ljudi, životinja, biljaka i zajedničkog im okoliša, prepoznajući njihove neraskidive međusobne veze.
Da bi efikasno identifikovali, odgovorili i spriječili izbijanje i širenje zoonoza, kao i probleme sa sigurnošću hrane, epidemiološki podaci i informacije od laboratorija bi trebalo da se podijele među različitim sektorima. Vladini zvaničnici, istraživači i radnici u različitim sektorima na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou treba li bi sprovesti zajednički odgovor na svaku zdravstvenu prijetnju.
Šta nam donosi pristup Jednog Zdravlja?
Primjenom prisupa Jednog Zdravlja u praksi omogućilo bi detekciju uzročnika već kod životinja, praćenje širenja uzročnika među životinjama, te stavilo pod nadzor interakciju između ljudi i životinja.
Na taj način bi, u prvom redu, unaprijedili preventivno djelovanje, stavili od kontrolu emergento oboljenje u početku i onemogućili značajnije širenje uzročnika na širu ljudsku populaciju. To bi najvjerovatnije rezultiralo i manjim brojem smrtnih slučajeva, ali i stvorilo pretpostavke za bržu proizvodnju vakcina i lijekova za takva oboljenja.
Primjena pristupa Jednog Zdravlja, u konačnici bi trebala dovesti do boljeg zdravstvenog statusa životinja ili bar bolje kontrolisanog zdravstvenog statusa životinja, sigurnijih uslova rada za profesionalce (veterinare, farmere, laborante i dr.), sigurnije hrane koja se stavlja na tržište i bolje kontrole ovih namirnica, te manje rizike po javno zdravlje.
Jedno zdravlje u budućnosti
Evo nekoliko oblasti koje hitno trebaju pristup Jednom Zdravlju na svim nivoima akademske zajednice, vladinog sektora, industrije, politike i istraživanja, zbog neraskidive međusobne povezanosti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša:
- Veza između ljudi i životinja;
- Stručno obrazovanje i obuka slijedeće generacije profesionalaca Jednog Zdravlja;
- Istraživanje;
- Obezbijeđivanje sigurnog snabdijevanja hranom i vodom visokog kvaliteta, dostupne i jeftine;
- Poljoprivredna proizvodnja i upotreba zemljišta / zdravlje tla;
- Prirodni resursi i konzervacija;
- Nadzor nad bolesti, prevencija i odgovor, kako infektivnih tako i hroničnih bolesti;
- Komparativna medicina: uobičajenost bolesti među ljudima i životinjama, kao što su rak, gojaznost i dijabetes;
- Kliničkoj medicini je potrebna međusobna povezanost zdravstvenih profesija;
- Detekcija i odgovor na zaštitu okoliša;
- Spremnost i odgovor na katastrofu;
- Javna politika i regulativa;
- Globalna ekonomija, trgovina i sigurnost;
- Komunikacija i informisanje.
Da bi se adekvatno primjenio pristup Jednog Zdravlja neophodno je, što prije, provesti odgovarajuće kampanje u cilju podizanja svijesti javnosti, vladinih zvaničnika, korporacija, studenata, učenika i svih ostalih.
Naravno, neophodno je potrebno stvoriti i zakonske preduslove u svim državama svijeta za primjenu prisupaJednog Zdravlja, ali i obezbijediti značajna finansijska sredstva. Nema sumnje da će ovakav prisup u konačnici, pored unapređenja javnog zdravlja, dovesti i do značajnih finansijskih ušteda u zdravstvenim fondovima svih država.
Prema tome, svi bi trebali biti svjesni dobiti koje pristup Jednog Zdravlja može donijeti čovječanstvu, već sada ali i u budućnosti, te da svi zajedno možemo doprinijeti boljem zdravlju stanovništva naše planete, ali i očuvanju same planete Zemlje.
Još jednom, treba naglasiti, da Jedno Zdravlje podrazumijeva timski rad i da samo timskim radom možemo odolijeti svim izazovima koje nam budućnost donosi.
ONE HEALTH – ONE WORLD – ONE FUTURE
Autori:
Rusmir Goletić, DVM
Muhamed Skomorac, MSc
Melita Lelić, MSc
One Health centar – Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
Izvor podataka: CDC, WHO, OIE; foto: Wuhan pneumonia slučaj / web
