Direktorica Ureda za nezarazne bolesti i promociju zdravlja u Regionalnom uredu WHO za Evrope Bente Mikkelsen kazala je u izjavi novinarima da je akcioni plan u Bosni i Hercegovini u harmoniji i sa regionalnim i sa evropskim akcionim planom, ali još ima dosta zadataka i aktivnosti na poboljšanju zdravlja za svu populaciju u ovoj državi.
Mišljenja je da se svi sektori u državi moraju fokusirati na prevenciju nezaraznih bolesti te nezdravih načina i životnih stilova, kao i da promoviranje fizičke aktivnosti. Svjetska zdravstvena organizacija će, kazala je, i dalje pružati podršku i pomoć Bosni i Hercegovini u svim tim sektorima.
U okviru tog projekta resorni ministar u Vladi RS Alen Šeranić izdvojio je akcioni plan za unapređenje prevencije i kontrole masovnih nezaraznih bolesti za koji kaže da je putokaz šta treba raditi u narednih sedam godina u Republici Srpskoj, da bi se omogućilo da pojedinac primjenjuje zdrave životne stilove.
– Istraživanje kvalitete ulične hrane u Banjoj Luci i Sarajevu ukazalo je na visok nivo soli i trans masti u toj hrani. Morat ćemo poduzeti mjere da ono što nam je najlakše dostupno bude i što zdravije – naglasio je.
Po njegovim riječima, a nevezano za taj projekt, standardizirani su jelovnici u vrtićima, slijedi proširenje i na škole. Namjera im je da to, što nauče i primjenjuju u tom ambijentu, djeca prakticiraju i kući.
– Tim aktivnostima, dio smo evropske politike za zdravlje. Zdravstvo na zdravlje utječe samo deset posto. Ostalo je stvar ostalih sektora (saobraćaja, trgovine, turizma, poljoprivrede… – naglasio je.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar naglašava da kronične nezarazne bolesti dosta opterećuju zdravstveni sistem. Usvajanjem akcionog plana stvoren je, kaže, pravni okvir s raznim aktivnostima sve u cilju smanjenja broja oboljelih i umrlih od kroničnih nezaraznih bolesti.
Maja Zarić iz Ambasade Švicarske u BiH naglasila je da je Vlada Švicarske godinama već partner zdravstvenim autoritetima u BiH, u reformskim procesima koji su usmjereni prvenstveno na jačanje usluga i kvaliteta primarne zdravstvene zaštite. Ponovila je da ‘ulaganjem u bolje i kvalitetnije zdravstvene usluge, ustvari ulažemo u zdravlje stanovništva’.
– Zdravlje stanovništva ne može biti u fokusu samo zdravstvenog sektora. Zato smo se, kroz ovaj projekt, bavili uključivanjem i drugih sektora odnosno radili na međusektorskim aktivnostima koje doprinose stvaranju zdravijeg okruženja i podržavaju zdravije stilove života stanovništva. Iz naše perspektive, to je investicija u bolje zdravlje stanovništva i smanjenje komplikacija kod onih koji su već bolesni – kazala je.
Projekt je nazvan ‘Jačanje i unapređenje modernih i održivih javnozdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u BiH’, a obuhvatio je i podizanje nivoa znanja timova obiteljske medicine za rad sa pacijentima i na promociji zdravlja. Okarakteriziran je i kao važan doprinos naporima resornih ministarstava da podignu kvalitetu usluga i promoviraju odgovornost svakog pojedinca, ali i svih sektora, društva u cjelini na pitanjima koja se tiču zdravlja.
Projekt je izrađen i finansijski podržan u partnerstvu Vlade Švicarske i WHO, a implementiran u suradnji s domaćim partnerima u periodu 2013 – 2019. godina.
