Dugogodišnja preporuka WHO navodi da djeca trebaju biti isključivo dojena prvih 6 mjeseci. Globalna smjernica iz 2016. godine za ukidanje neprikladne promocije hrane za dojenčad i malu djecu izričito navodi da se komercijalna komplementarna hrana ne bi trebala oglašavati za djecu mlađu od 6 mjeseci.
„Dobra ishrana u prvim mjesecima i ranom djetinjstvu je ključna za osiguravanje optimalnog rasta i razvoja djece, te za bolje zdravstvene ishode kasnije u životu – uključujući prevenciju prekomjerne težine, gojaznosti i nezaraznih bolesti povezanih s ishranom – čime smo mnogo bliži cilju 3 održivog razvoja Ujedinjenih nacija da se osigura zdrav život i promoviše blagostanje za sve u svim uzrastima“, kaže dr Zsuzsanna Jakab, regionalna direktorica WHO za Evropu.
Nutritivni kvalitet proizvoda
Svjetska zdravstvena organizacija je izradila nacrt modela profila nutrijenata za djecu od 6 do 36 mjeseci kako bi se donijela odluka koja hrana je neprikladna za promociju za ovu dobnu skupinu. To je proslijeđeno državama članicama WHO i zainteresiranim stranama na razmatranje i daljnju raspravu.
Evropski ured WHO je takođe razvio metodologiju za identifikaciju komercijalne dječje hrane koja je dostupna u maloprodajnim objektima, kao i za prikupljanje podataka o nutritivnim sadržajima sa etiketa, kao i druge informacije iz pakovanja, označavanja i promocije (uključujući tvrdnje).
Ova metodologija korištena je za prikupljanje podataka o 7955 proizvoda za hranu ili piće koji se prodaju za novorođenčad i malu djecu iz 516 prodavnica u 4 grada u evropskom regionu WHO (Beč, Austrija, Sofija, Bugarska, Budimpešta, Mađarska i Haifa, Izrael) od novembra 2017. do januara 2018. godine.
U sva četiri grada, značajan dio proizvoda – u rasponu od 28% do 60% – stavljen je na tržište kao prikladan za dojenčad mlađu od 6 mjeseci.
Iako dozvoljeno zakonom Evropske unije, to ne prati Međunarodni kodeks marketinga zamjene za majčino mlijeko ili smjernice Svjetske zdravstvene organizacije. U oba se izričito navodi da komercijalna komplementarna hrana ne bi trebala biti stavljena na tržište kao prikladna za djecu mlađu od 6 mjeseci.
“Od hrane za dojenčad i malu djecu se očekuje da bude u skladu s raznim preporukama o prehrani i sastavu. Ipak, postoji zabrinutost da mnogi proizvodi još uvijek mogu biti previsoki u šećerima“, kaže dr João Breda, šef evropskog ureda za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti WHO.
U tri grada, polovina ili više proizvoda je imalo preko 30% kalorija iz ukupnih šećera. Oko trećine proizvoda kao sastojak navodi šećer, koncentrisani voćni sok ili druga sladila. Ove dodane arome i šećeri mogu da utiču na razvoj ukusa djece tako što će povećati njihovu sklonost ka slađoj hrani.
Iako namirnice poput voća i povrća koje prirodno sadrže šećere jesu prikladne za dojenčad i malu djecu, vrlo visok nivo slobodnih šećera u komercijalnim proizvodima od pirea takođe je razlog za zabrinutost.
Nacrt modela profila nutrijenata za dojenčad i malu djecu je razvijen slijedeći preporučene korake WHO, i bio je informiran o podacima iz nekoliko izvora, uključujući pregled literature. Odnosi se na postojeće direktive Evropske komisije i standarde Codex Alimentarius i odražava pristup koji se koristi za model profila nutrijenata WHO za djecu stariju od 36 mjeseci.
Nacrt modela profila nutrijenata je potvrđen na osnovu informacija sa etiketa 1328 proizvoda na tržištu u 3 zemlje u periodu 2016.–2017. godine, i pilot-testiran je u 7 dodatnih zemalja 2018. godine sa još 1314 proizvoda.
