Razlog posjete je bila prezentacija rezultata studije o nutritivnom sastavu hrane na ulicama i brze hrane (tzv. „street food“). Istraživanje je primarno bilo usmjereno na količine soli i trans-masti u brzoj hrani.
Obzirom da su učenici srednjih škola jedni od najčešćih korisnika te vrste hrane, dr. Breda je posjetio Gimnaziju “Obala” i razgovarao s učenicima te škole. Članovi Udruženja kuhara BiH su na licu mjesta spremali neka od najčešćih brzih jela koja su u ponudi u Sarajevu i pokazati kako se mogu napraviti na zdraviji način. Sa učenicima je urađen i kratki eksperiment, o tome dali li učenici uistimu mogu prepoznati zdravu od nezdrave hrane.
Projekat “FEEDcities – studija za Sarajevo, Hrana u gradovima – istočna Evropa i centralna Azija“ je provedena u augustu 2017. godine, u saradnji Svjetske zdravstvene organizacije, Instituta za javno zdravstvo Univerziteta u Portu, Fakulteta za ishranu i hranu, Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Portu i Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Prezentaciju su vodili dr. Aida Filipović-Hadžiomeragić (koordinartor istraživanja za potrebe studije Sarajevo), dr. João Breda (rukovodilac Evropske kancelarije WHO za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti), dr. Boris Rebac (vođa projekta ispred WHO) i dr. Davor Pehar (direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH).
– Studija je pokazala da se na ulicama Sarajeva prodaje brza hrana koja sadrži prevelike količine trans-nezasićenih masnih kiselina i natrija. Također porazan je podatak da se voće prodaje na samo 1,3% od ispitivanih prodajnih mjesta. Trans-nezasićene masne kiseline su posebno bile zastupljene u domaćoj hrani, naročito u slatkim i slanim pecivima, ali i u mesnim jelima kao što su ćevapi, što je posebno zabrinjavajuće jer se većina ovih jela često konzumira. Također velike količine natrija su posebno zastupljene u domaćim jelima (pljeskavica – 191,9% RDA, ćevapi 111,5% RDA) što govori o prekomjernoj upotrebi soli prilikom pripremanja ovih jela. Na većini prodajnih mjesta prodaju se i bezalkoholna pića i voćni sokovi, te energetski napitci. Ovo je zabrinjavajuće zbog visokog udjela šećera u ovim pićima. Iznesen je i zanimljiv podatak da neka bezalkoholna pića na našem tržištu sadrže veći udio šećera od ekvivalentnih pića na tržištu zapadnih zemalja istih proizvođača. Uočen je i visok procent objekata koji prodaju tradicionalna pića (jogurt i ajran), neki su od rezultata studije.
Zaključci prezentacije i diskusije su da je neophodan rad na regulisanju propisa u oblasti prehrambene industrije u smislu ograničavanja sadržaja potencijalno zdravstveno štetnih sastojaka u hrani. Podaci ove studije predstavljaju bazu za izradu i provođenje politika i akcija usmjerenih na unapređenje ishrane kao faktora rizika u razvoju hroničnih nezaraznih bolesti. Neophodno je poboljšati poziciju i uticaj javnog zdravstva kod onih koji donose odluke.
Foto Benjamin Hedžić/Gimnazija Obala Sarajevo
