Sanja Ćerimagić majka je dvije djevojčice, od devet i četiri i pol godine. Redovno vakciniše svoju djecu i vodi računa o kalendaru imunizacije, ali napomnje da joj nije svejedno.
“Normalno, sama pomisao na vakcinu, da se nešto ubrizgava u dijete nije bezazleno, ali ipak, toliko godina se vakcinišemo, znamo, svjesni smo, obrazovani smo da se toliko bolesti iskorijenilo vakcinama. E sad, što se u posljednje vrijeme pojavila strašna pompa u medijima i kvazi liječnicima, poljuljale su me sada sa drugom djevojčicom, koja u aprilu treba primiti vakcinu. Ali ću joj dati u svakom slučaju, jer stvarno nemam loše iskustvo do sada”, priča ova majka.
Polemike se vode uglavnom na društvenim mrežama u vezi sa MMR vakcinom, koja se koristi protiv morbila, zaušnjaka i rubeole, a povezuju se sa pojavom autizmom. Sumnju da su vakcine štetne podgrijao je prije dvadesetak godina britanski doktor Andrew Wakefield, ali njegove tvrdnje su naučno osporene. Posljednji koji su to uradili su danski naučnici koji tvrde da ne postoji veza između sporne vakcine i ovog oboljenja.
Sedmomjesečna beba, koja je preminula u Sarajevu usljed komplikacija, nije mogla dobiti vakcinu protiv morbila, zaušnjaka i rubeole, jer se ova vakcina dobija sa 12 mjeseci. Istovremeno, oni koji su brinuli o ovoj bebi, su trebali biti vakcinisani. U Kantonu Sarajevo su od ukupnog broja oboljelih 20 posto djeca mlađa od dvije godine.
“Jedina mjera je redovno vakcinisanje. Djeca ispod jedne godine su djeca nevakcinisanih majki, jer nije prenesen imunitet”, kaže Aida Pilav, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Problem je što je veliki broj nevakcinisanih adolescenata.
“Procjenom rizika utvrđeno je da u skupini osoba starosne dobi od nula do 30 godina ima oko 120.000 stanovnika, a budući da je pokrivenost imunizacijom manja od 50 posto, u Kantonu Sarajevo teoretski imamo šansu da nam oboli 60.000 stanovnika. Nadamo se da do toga neće doći”, rekla je Aida Pitić, epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Predviđena nabavka vakcina u Kantonu Sarajevo je za djecu od 12 mjeseci do 14 godina, dok trenutno nije moguća vakcinacija odraslih osoba, ali se ne isključuje mogućnost da u budućnosti i to bude omogućeno.
“Mi po našoj naredbi o imunizaciji nismo predvidjeli vakcinisanje odraslih. Zašto? Zato što u dječijoj dobi svi su trebali biti vakcinisani. Oni koji su propustili, nažalost, sad su izloženi riziku”, kaže Pitić.
Procjenjuje se da je obuhvat imunizacije vakcinom MMR u Federaciji BiH samo 63,9 posto populacije. Ljekari upozoravaju da je jedina adekvatna zaštita javnog zdravlja najmanje 95 posto vakcinisanog stanovništva. Time se postiže kolektivni imunitet, čime će biti zaštićene i osobe koje zbog zdravstvenih problema nisu mogle biti vakcinisane.
“Epidemija je započela u Kantonu Sarajevo. Trinaest slučajeva zabilježeno je u Srednjobosanskom kantonu, sedam u Unsko-sanskom kantonu i šest u Zeničko-dobojskom kantonu. S obzirom da je po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije i dva povezana slučaja epidemija, možemo govoriti o epidemiji i u ovim kantonima”, objašnjava doktorica i voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Mirsada Mulaomerović.
Sve tri oboljele osobe od virusne infekcije – morbila u Istočnom Sarajevu su nevakcinisane. U Republici Srpskoj problem epidemije morbila su imali prošle godine, kada je virus stigao iz Srbije, ali su problem uspješno riješili.
“Kada je u pitanju obuhvat za prvu dozu koji se daje djeci sa navršenom godinom dana je 84 posto, a sa drugom dozom je 92 posto. Naravno u taj obuhvat nisu ušla djeca, odnosno godišta koja su imala dvije, tri ili četiri godine, tj. u onom period od godine do polaska u školu. Ovo je obuhvat nešto veći u odnosu na prethodni period, pogotovo kada je u pitanju vakcinisanje djece u drugoj dozi”, kaže epidemiolog iz Instituta za javno zdravstvo RS-a Ljubica Jandrić.
Ona napominje da je u zadnje tri godine veći obuhvat imunizacije, te da ne očekuju veliku epidemiju, ali da može da se desi epidemija na lokalnom nivou.
Vakcina ima dovoljno i one su, napominju doktori, iste kao i u drugim evropskim zemljama. No, nakon smrtnog slučaja sedmomjesečne bebe, roditelji sve češće traže da njihova djeca budu vakcinisana.
“Moram vam reći da je u trećoj sedmici marta, za pet radnih dana u Kantonu Sarajevo vakcinisano 1.410 djece, od 12 mjeseci do 14 godina. Radi poređenja, u januaru je bilo vakcinisano 221 dijete, a u februaru 630. Dakle, imamo povećanje broja vakcinisanih”, kaže Aida Pitić, epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je cijeli evropski region endemskim područjem, te ponudila plan prevencije morbila u Evropi. Za nepovjerljive roditelje, koji odbijaju vakcinisati djecu, predviđene su novčane kazne. Još jedan prijedlog sankcije roditelja, koja je primjenjena u nekim evropskim zemljama, a koja se mogla čuti u Skupštini Kantona Sarajevo, je da se nevakcinisanoj djeci zabrani upis u škole i vrtiće.
Tekst, foto, video i infografija RFE
