Četiri od deset bolesnika doživi neku vrstu štetne posljedice liječenja u ambulantama i ustanovama primarne zdravstvene zaštite, a 134 miliona štetnih reakcija na lijekove svake godine se zabilježi u bolnicama u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama.
Prema epidemiološkim podacima, nenamjerna šteta za pacijenta zbog greške tokom liječenja u bolnicama pojavljuje se kod 8 do 12 posto hospitalizovanih pacijenata.
Veliki broj takvih slučajeva može da se spriječi, poručuje Svjetska zdravstvena organizacija koja pokreće globalnu kampanju za podizanje svijesti o sigurnosti pacijenata i stvaranje sigurne zdravstvene zaštite. Za sigurnu zdravstvenu zaštitu važno je, kažu, donošenje jasnih smjernica, dobra organizacija, zapošljavanje kvalifikovanih zdravstvenih radnika i efikasno uključivanje bolesnika u brigu za vlastito zdravlje s obzirom da ankete govore o nedovoljnom ili problematičnom nivou zdravstvene pismenosti gotovo polovine ispitanih Evropljana.
Analiza koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da je niža zdravstvena pismenost povezana s rizičnijim zdravstvenim izborima (poput pušenja), većim brojem nesreća na radnom mjestu, lošijim upravljanjem hroničnim bolestima (poput dijabetesa, infekcije HIV i astme), slabijim pridržavanjem propisane terapije, povećanom hospitalizacijom i češćom prijevremenom smrću.
Uz edukaciju građana važno je i bolje komuniciranje pacijenta i zdravstvenog osoblja. Pacijentu se mora omogućiti da slobodno pita ljekare i medicinske sestre sve što ne shvata, ne razumije ili ga zanima. Podaci govore kako čak 60 posto anketiranih odmah nakon posjete ljekaru ne razumije uputstva o uzimanju propisanog lijeka, a u Evropskoj uniji prosječno 548 ljudi dnevno umre zbog nepravilnog uzimanja lijeka.
