Zavod za zaštitu bilja INZ: Integralna zaštita koštićavog voća – Sušenje cvjetova i grančica i mrka trulež plodova („Monilioza“) koštičavih voćaka – prouzrokovači su Monilinia laxa (Ader . et Ruhl .) Hon . ex Whet .; anamorf : Monilia laxa ( Ehr.) Sacc . i Monilinia fructigena (Ader .et Ruhl.) Hon . ex Whet .; anamorf : Monilia fructigena Pers –
Rasprostranjenost i ekonomski značaj
Među nekoliko parazita koštičavih voćaka koji prouzrokuju smanjenje prinosa, pogoršanje kvaliteta plodova, kao i prevremeno izumiranje stabala, vrste iz roda Monilia kod nas, svakako, zauzimaju posebno mjesto.
Simptomi
Bolest sušenja cvjetova i grančica (Monilia Laxa) napada pretežno koštičave voćke-trešnju, višnju, šljivu, breskvu, kajsiju te se uočava na parazitiranim cvjetovima, mladarima, granama, grančicama i plodovima.
Cvjetovi i mladari
Infekcija cvjetova može da nastane odmah po njihovom oslobađanju iz pupoljaka, ali i kasnije tokom perioda cvjetanja. Prvi simptomi bolesti na ovim organima uočavaju se u vidu sušenja prašnika i kruničnih listića, poslije čega se ubrzo suše i ostali dijelovi cvijeta.
Mladica procvate, ali ubrzo cvjetovi počinju naglo smeđiti, sušiti se i propadati, dok se na kraju ne osuši i cijela grančica, grana, a kod jakog napada i cijela voćka.Kroz cvijetnu dršku micelija parazita prodire i u tkiva mladara, gdje produžava svoje razviće, prouzrokujući na njima u početku ovalne i eliptične pjege, koje se, u povoljnim uslovima za razvoj patogena, šire i spajaju, prstenasto obuhvatajući mladar, tako da se dio iznad mjesta zaraze suši i izumire. Često se šteta od ove bolesti pripisuje mrazu, međutim za razliku od štete od mraza kada se suše svi svjetovi jedne voćke, u slučaju Monilie Laxe, suše se cvetovi na pojedinim mladicama.
Plodovi
Plodovi mogu biti inficirani od trenutka zametanja pa do potpune zrelosti, ali i kasnije, poslije berbe, u toku transporta i skladištenja. Mladi plodovi skoro po pravilu bivaju inficirani preko sasušenih prašnika, koji se na njima zadržavaju duže vremena, ali zaraza može nastati i kroz pokožicu ploda ako je peridermis i najmanje ozlijeđen. Ove povrede najčešće nanose insekti, a mogu nastati i usljed dejstva hemikalija, insolacije, grada i sl. Prvi simptomi bolesti uočavaju se u vidu manjih, okruglastih, mrkih pjega, koje se šire dosta brzo, a ako je temperatura povoljna i ima dosta vlage, plod može biti zahvaćen u potpunosti i propasti za svega nekoliko dana. Na površini ploda dolazi do obilne sporulacije parazita. Kroz obrazovane pukotine na pokožici ploda izbijaju pepeljaste gomilice, sastavljene od reproduktivnih organa parazita, koje se obično formiraju u vidu koncentričnih krugova, što predstavlja jedan od karakterističnih dijagnostičkih znakova ove bolesti. Oboljeli plodovi postepeno gube vodu, suše se i pretvaraju u mumije, koje su prožete micelijom i služe za održavanje patogena tokom zime. Tako mumificirani plodovi u toku zime mogu ostati u krošnji, pričvršćenimicelijom uz granu, ili pak opadaju i ostaju na zemlji ispod krošnje.
Suzbijanje
Suzbijanje M. laxa i M. fructigena, parazita koštičavih voćaka, veoma je složeno, bez obzira na karakter mjera koje se preduzimaju. Uspješna zaštita se može postići samo uz upotrebu integralnih mjera zaštite koje podrazumjevaju uzgoj otpornih sorti pojedinih vrsta koštičavih voćaka uz primjenu agrotehničkih, mehaničkih i hemijskih mjera suzbijanja ovih patogena.
Prvi dio zaštite od ove bolesti odnosi se na preventivne mjere, a to je uklanjanje svih zaostalih mumificiranih plodova nakon berbe plodova kao i uklanjanje polusuhih i suhih grančica 10-20 cm ispod područja sušenja, te obaviti standardno jesensko i zimsko prskanje stabala bakarnim sredstvima.
Hemijske mjere
U godinama povoljnim za razvoj (tzv. „godinama monilioza”), agrotehničke i mehaničke mjere, iako korisne, najčešće same nisu dovoljne za uspješnu zaštitu šljive, breskve, višnje i drugih vrsta koštičavih voćaka zbog čega se redovno preduzimaju i mjere hemijskog subijanja Monilia spp., posebno pri čemu je vrijeme aplikacije i broj tretiranja u direktnoj zavisnosti od konkretnih meteoroloških uslova, dužine cvjetanja, osjetljivosti vrste (sorte), razvoja parazita i osobenosti fungicida koji se primjenjuju.
Iskustva su pokazala da se u našim uslovima za uspješno suzbijanja Monilia ssp mogu preporučiti tri tretiranja, i to: prvo, prije kretanja vegetacije, preparatima na bazi bakra (Champion, Bakrocid-50, Bakarni oksihlorid S-50, Bakarni kreč 50, Cuprablau-Z, Plavi kamen, Bordovska čorba, i dr.); drugo, prije početka cvjetanja i treće odmah po precvjetavanju.
Za uspješno suzbijanje Monilia spp. prema preporuci EPPO-a mogu se koristiti preparati na bazi fludioksonila + ciprodinila (Switch 62,5WG), fenheksamida (Teldor), prosimidona (Sumilex 50 FL), iprodiona (Kidan), miklobutanila (Systane 6-FLO), tebukonazola (Folicur WP 25) i karbendazima (Bavistin FL, Zino), pri čemu je za izbjegavanje pojave rezistentnosti za preporuku kombinovanje sistemičnih i protektivnih fungicida.
Zavod za zaštitu bilja Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
