Jeste li se udobno smjestili? Ipak, nemojte u tom položaju ostati predugo, jer bi moglo postati opasno za vaše zdravlje. Koliko je važno baviti se nekom tjelovježbom postalo je očitije nego ikada prije. Naime, ljekare brinu podaci prema kojima godišnje umire više osoba od sjedilačkog načina života nego od raka pluća.
Pušenje i alkohol navodili su se kao glavne loše navike zbog kojih su se događale prerane smrti, a sada su loše prehrambene navike i sjedilački način života opasno blizu navedenim navikama. Mnogi od nas sjede devet ili više sati dnevno, osim na poslu, i u automobilu, na kafama, pred televizorom.
Najnoviji podaci Univerziteta Belfast i Ulster, objavljeni u Journal of Epidemiology & Community Health, pokazali su da trećina ljudi tokom vikenda provede više sati na kauču nego sjedeći za radnim stolom na radnom mjestu.
Osim što se to loše reflektira na leđa, može biti uzrok i raznih bolesti, čak i prerane smrti. Podaci su pokazali da je sjedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji, što je toj zemlji donijelo i financijski godišnji trošak od 700 miliona funti.
Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajno sjedenje doprinosi pretilosti, što samo po sebi sa sobom “vuče” niz bolesti, ali djeluje i na hormone, metabolizam i funkcije mozga. Može čak biti i uzrok upalnih procesa u tijelu. Prijetnja je i kardiovaskularnom zdravlju, potiče razvoj dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka i prerane smrti. Utječe i na pamćenje te može povećati rizik od demencije.
Treba li još razloga da već danas odlučimo stati na noge i početi se kretati? Ako niste za vježbanje u teretani, pročitajte i kako vam samo dnevna šetnja može pomoći da se počnete osjećati bolje i zdravije.
Posljednje istraživanje pokazalo je da ako zamijenite pola sata sjedenja s nekakvom fizičkom aktivnošću, možete smanjiti rizik pd prerane smrti za 35 posto.
Ako niste u mogućnosti odraditi intenzivnije vježbe, i umjerenija fizička aktivnost će itekako imati povoljnog utjecaja, smanjit će rizik od prerane smrti i do 17 posto, poručuju naučnici. Razgibajte se nakon svakih pola sata sjedenja.
Stručnjaci sa Univerziteta Columbia poručuju da nije tačno da se ne “broji” fizička aktivnost od koje ne osjećate umor ili bolove u mišićima. I dvije minute pokreta imat će utjecaj na vaš organizam, pojašnjavaju. Osobe koje sjede više sati na dan, trebale bi ustajati svakih pola sata i malo se razgibati, prošetati, popeti se uz nekoliko stepenica i sl. Istraživanja su pokazala da osobe koje kontinuirano sjede bez čestih ustajanja, imaju veći rizik od prerane smrti u odnosu na osobe koje ustaju češće.
Izvor: VL
