Tuberkuloza je hronična bolest pluća koja se može i prevenirati i izliječiti ako se dijagnosticira u ranoj fazi. Radi se o globalno najsmrtonosnijoj zaraznoj bolesti, jer uzrokuje više od 1,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje.
Svake godine od nje u svijetu oboli više od 10 miliona ljudi.
“To je golem ekonomski teret i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama”, rekao je posebni UN-ov izaslanik za tuberkulozu Eric Goosby.
“Potrebno je pokrenuti novu strategiju prevencije. Ne treba nam neka raketna nauka, nego zdrav razum”, naglasio je.
Tuberkuloza postoji više od milenija i latentna je u četvrtini svjetske populacije.
Iako godišnje ubija koliko i AIDS i malarija zajedno, nove komercijalne vakcine protiv tuberkuloze nema više od stotinu godina.
Istovremeno, za istraživanje tuberkuloze izdvaja se deset puta manje nego za AIDS.
Grupa naučnika iz 13 zemalja pozvala je da se financiranje za istraživanje tuberkuloze učetverostruči, na tri milijarde dolara godišnje, želi li se svijet s njom stvarno uhvatiti u koštac.
Svaki treći umrli pacijent je iz Indije i samo bi se u toj zemlji broj smrtnih slučajeva smanjio za trećinu uz bolji pristup liječenju i preventivne preglede u zajednicama s većim rizikom bolesti. To bi stajalo, kažu naučnici, 290 miliona dolara godišnje, a ekonomski gubici uzrokovani tuberkulozom iznose 32 milijarde.
“Ključno je da dobijemo mogućnosti za nova istraživanja i nova oruđa u borbi s tuberkulozom. Cilj je iskorijeniti bolest, a sada je godišnje smanjujemo samo za 1,5 do dva posto”, kazala je Paula Fujiwara, naučna direktorica u Međunarodnoj uniji za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti.
Treba istaknuti da naučnici postižu uspjehe i s onim što im je sada na raspolaganju.
U oktobru je novom metodom liječenja otpornog soja tuberkuloza izliječeno 80 posto pacijenata u Bjelorusiji. Postupak je kasnije ponovljen i u nekim drugim zemljama i ostvareni su slični rezultati.
Farmaceutski div GlaxoSmithKline mjesec prije toga objavio je studiju koja pokazuje da je nova vakcina koje razvija bilo uspješna na 54 posto sudionika dosadašnjih testiranja.
“Naravno da nam trebaju novi lijekovi jer bolest evoluira”, rekao je Goosby. “Mi bismo trebali, kao globalna zdravstvena zajednica, anticipirati razvoj otpornosti na lijekove i nastaviti raditi na novima”.
