Učinci globalnog zagrijavanja najozbiljniji su za stariju i urbanu populaciju i osobe s hroničnim zdravstvenim tegobama. Evropa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima, navode istraživači u analizi u medicinskom časopisu The Lancet, koju prenosi Hina.
“Trendovi utjecaja klimatskih promjena, izloženosti i ranjivosti, pokazuju neprihvatljivo visoki rizik za zdravlje sada i u budućnosti”, rekla je sociologinja na britanskom Univerzitetu York Hilary Graham.
Lancetovo odbrojavanje zdravlju i klimatskim promjenama uključilo je rad 27 akademskih ustanova u disciplinama od zdravlja i inženjerstva do ekologije, te stručne analize Ujedinjenih naroda i međuvladinih agencija širom svijeta.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), klimatske promjene djeluju na mnoge značajke koji utječu na zdravlje, uključujući čisti zrak i vodu, hranu i sklonište. Procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, proljeva, malarije i stresa.
Izvještaj je pokazao da je 2017. godine oko 157 miliona ranjivih ljudi bilo izloženo toplinskim valovima. Oko 153 milijardi radnih sati izgubljeno je prošle godine zbog toplinske izloženosti, rekao je.
Također je potvrđeno da male promjene temperature i kiše mogu rezultirati velikim promjenama u prijenosu zaraznih bolesti koje se šire uz pomoć vode ili ih prenose komarci, poput kolere, malarije i tropske denga groznice.
Klimatski i zdravstveni stručnjak Howard Frumkin, iz Wellcome Trusta koji je dijelom financirao rad, izjavio je da su rezultati jasni.
“Klimatske promjene ekstremnim vrućinama izravno utječu na naše zdravlje, primjerice, poticanjem požara, propadanjem usjeva, infektivnim bolestima i troškovima života širom svijeta”, rekao je i pozvao sve sektore da djeluju brže kako bi zaustavili klimatske promjene i “smanjili potencijalno razarajući utjecaj na naš planet i naše zdravlje”.
